Moždani udar ne bira ni spol ni dob. Nažalost, sve veći broj mlađih pacijenata pretrpjelo je neki oblik udara, a o svemu javnost upozorava Hrvatsko društvo za prevenciju moždanog udara - donose priču o Katarini Sudarić, pacijentici koja se uspješno oporavila nakon što je udar pretrpjela sa samo 17 godina, prenosi Slobodna Dalmacija.
Bilo je to 2013., na božićno jutro, samo tjedan dana prije njezina 18. rođendana. Odjednom je u desnoj ruci osjetila trnce. Ruku je malo istegnula i pomislila kako nije ništa, ali joj je ubrzo počela trnuti i noga. Probala je ustati, ali bezuspješno - desna strana njezina tijela nije željela surađivati, kao da više nije dio njezina tijela. Bila je u tim trenucima pribrana i normalno je govorila, ali šokirana zbog toga što joj se događa.
- Počeli smo paničariti, događalo se nešto čudno, nije nam bilo jasno što je..., priča Katarina o događaju koji je šokirao nju samu, ali i cijelu njenu obitelj.
Otac joj je, na sreću, bio dovoljno priseban da pozove Hitnu pomoć, a tamo ih je dočekala dijagnoza koje su se bojali. Riječ je o moždanome udaru, rekli su liječnici.
Upozorili su Katarinine roditelje na to da su prva 24 sata kritična te da će, ako se uopće uspije izvući, samo vrijeme pokazati u kojem će smjeru ići njezin oporavak. Do moždanog udara je kod tada 17-godišnje Katarine došlo uslijed urođenog viška krvnih žila u mozgu, za koje do tada nije ni znala da postoje.
Tri tjedna je ova mlada djevojka provela u osječkoj bolnici. Kako je hematom bio prevelik, liječnici nisu mogli intervenirati operativnim zahvatom, pa su čekali da se umanji. Dva mjeseca je provela kod kuće oporavljajući se, učila je hodati, koristiti desnu ruku nakon čega joj je konačno obavljena operacija.
- Kako sam pet tjedana, oduzeta, provela u bolničkom krevetu, bilo je tu i rada oko fizičkog oporavka, ali ono što je bilo teže, bio je psihički oporavak. Kad sam se suočila sa svime što sam proživjela i kad sam morala prihvatiti činjenicu da mi život više nikada neće biti isti, uslijedili su napadaji panike i svakodnevne borbe s ponovnim proživljavanjem traume. S 18 godina, dok su svi moji prijatelji bili u nekim drugim pričama, ja sam se morala nositi s nekim drugim stvarima", ispričala je ova hrabra djevojka za portal srednja.hr.
Danas kaže da osim povremenih glavobolja i epilepsije nema drugih simptoma koji bi ju podsjećali na događaj. Važno je bilo reagirati na vrijeme, što joj je njena obitelj i omogućila pa je danas Katarina uspješna studentica na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld.
- Sretna sam zbog toga jer mi je promijenilo poglede na život..., optimistična je Katarina nakon svega.
No, situacija je alarmantna - moždani udar svake druge sekunde pogodi jednu osobu u svijetu, a svake šeste sekunde nekoga usmrti. Nakon što ga pretrpi, gotovo trećina bolesnika uspije se oporaviti - stoga je i jako važno da se stanje na vrijeme uoči i liječi na odgovarajući način.
Gotovo da ne postoje situacije u kojima treba brže reagirati; udari bilo kojeg tipa zahtijevaju instantnu medicinsku intervenciju, pa ih je važno odmah i "detektirati". Što je prije bolesniku pružena pomoć, manji će dio mozga biti oštećen, piše britanski Independent.
Što je moždani udar?
Najjednostavnije rečeno, možda udar događa se kada se prekine dotok krvi u mozak. Na taj način mozak je lišen kisika i osnovnih nutrijenata bez kojih ne može funkcionirati - dolazi do oštećenja moždanih stanica zbog čega su i simptomi vidljivi istoga trena.
Postoje različite vrste moždanih udara. Ishemijski je uzrokovan najčešće ugruškom koji začepi arteriju i onemogući protok krvi kroz nju, dok je onaj hemoragijski uzrokovan puknućem krvne žile i prodiranjem krvi u okolno tkivo - takvih je samo 15%.
Znanstvenici su u ovu podjelu uveli i treću, sve češću pojavu kod pacijenata, a to su mini-udari. Radi se o tzv. tranzitornom ishemijskom napadu (TIA) čiji su simptomi slični onima "pravoga" udara, ali bez vidljivih trajnih oštećenja - izgube se u roku od 24 sata. No osoba koja je imala ovakav napad trebala bi ga dijagnosticirati, budući da ima i veću šansu za moždani udar. Prepoznavanje i liječenje ovakvih stanja može, dakle, umanjiti rizik od novoga udara.
Što izaziva moždani udar?
Kod ishemičnih moždanih udara "okidač" je često nečiji način života: pušenje, pretilost, dijabetes, pretjerana konzumacija alkohola i visoki kolesterol stavljaju nekoga u rizičnu kategoriju.
Kako se arterije prirodno sužavaju s godinama, rizična skupina su i starije osobe.
Stres, manjak tjelovježbe, pretilost i pušenje uzroci su pak hemoragijskih udara.
Kako prepoznati simptome?
Ako vi ili netko od vaših bližnjih, ili pak ljudi u vašoj blizini pokaže ove simptome, trebali biste što prije reagirati i pozvati hitnu pomoć.
Iako simptomi, dakako, ovise o tipu udara, možete se u hitnom situaciju poslužiti akronimom koji je američka udruga za prevenciju moždanoga udara osmislila, F.A.S.T. (face, arms, speech, time - lice, ruke, govor, vrijeme).
Lice - lice pacijenta će se najčešće spustiti s jedne strane, osoba neće biti sposobna nasmiješiti se, a usna i oko će "padati"
Ruke - osoba koja je pretrpjela moždani udar neće moći podignuti obje ruke u zrak i zadržati ih tamo, budući da je jedna ruka oslabjela ili pak trne
Govor - najčešće će pacijenti frfljati i nerazgovjetno govoriti, u nekim će slučajevima kompletno izgubiti sposobnost govora
Vrijeme - ako primijetite ijedan od gore navedenih simptoma, vrijeme je da zovete hitnu pomoć