NEDJELJNI NA DANIMA PIVA U DARUVARU

VIDEO, FOTO: UPOZNAJTE KRIVCA ZA PRVO HRVATSKO PIVO S KANABISOM! 'Nezavisni pivari su umjetnici koji eksperimentiraju. Tako je nastao i Cannabeer!'

    AUTOR:
    • Vid Barić

  • OBJAVLJENO:
  • 22.08.2018. u 15:10

Zagreb, 180818.
Daruvar.
Festival Daruvarski dani piva
Na fotografiji: Kreso Maric.
Foto: Davor Pongracic / CROPIX
Davor Pongracic / CROPIX i Facebook stranica Cannabeer

 

Osmu godinu zaredom sredina kolovoza u Daruvaru je rezervirana za ljubitelje piva. Pivovara Daruvar je pripremila novo, osmo izdanje Dana piva, a pivo je u potocima teklo čitava dva dana - petak i subotu 17. i 18. kolovoza. Bilo je tu i dobre glazbe - Psihomodo pop je besplatno nastupao na glavnom gradskom trgu, pivo se točilo za nevjerojatnih 5 kuna - a Daruvar je ugostio i pivske konferencije te druge koncerte. Brojne pivopije su došle vidjeti i što se događa na craft sceni, budući da je petak, između ostalog, bio rezerviran i za prateći festival malih, nezavisnih pivovara, prigodno nazvan Dan nezavisnosti. S obzirom na bum domaćih malih proizvođača craft piva u posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj, otišli smo u Daruvar kako bismo isprobali njihova neobična piva te porazgovarali s akterima sa scene o trenutnom stanju te industrije, kao i o problemima s kojima se proizvođači craft piva eventualno susreću u tržišnom sukobu s velikim pivovarama i multinacionalnim kompanijama.

Zagreb, 180818.
Daruvar.
Festival Daruvarski dani piva
Na fotografiji: Kreso Maric, Mate Pejic, Marko Barcan.
Foto: Davor Pongracic / CROPIX
Davor Pongracic / CROPIX

Daruvarski dani piva

 

“Ovdje se okupilo više od 36 malih proizvođača piva, svi s područja Republike Hrvatske. To je najveći odaziv do sada, a vjerojatno je to zbog toga što ove godine, prvi put, sam festival piva prati i konferencija. Ovo je treća godina festivala pod tim nazivom - Dan nezavisnosti - a ranije smo imali dva manja festivala koja su se drugačije zvala, ali iz kojih je sve proizašlo. Krešo Marić ti je glavni krivac, on se dosjetio tog imena. Ovaj festival je prava prilika za naše male proizvođače piva, koji se tu predstavljaju publici zajedno sa svojim proizvodima te educiraju prosječnog potrošača koji malo zna o pivu i načinima njegove proizvodnje.

Zagreb, 180818.
Daruvar.
Festival Daruvarski dani piva
Na fotografiji: Kreso Maric.
Foto: Davor Pongracic / CROPIX
Davor Pongracic / CROPIX

Krešo Marić (ponosan na svoje pivo)

Jer, znaš, nije pivo ono što nude multinacionalne kompanije”, govori nam Mato Pejić, novinar i publicist, glavni urednik web-magazina www.pivnica.net i veliki ljubitelj piva, na čijem se portalu skupljaju entuzijasti i mali proizvođači koji razmjenjuju svoja iskustva oko kuhanja piva i dijele recepte. Pejić je veliki pivski entuzijast i vrlo zanimljiv čovjek, hvali nam se da je u poznim godinama naučio češki jezik te kako sada piše i za lokalni manjinski časopis na tom jeziku. Vraća se na svoju omiljenu temu - pivo malih proizvođača i Dan nezavisnosti u Daruvaru.

Crveno pivo, zeleno pivo

“Ovdje nitko nema zarade od proizvođača koji dođu sa svojim pivom. Njihova je uloga doslovno prosvjetiteljska, pokazuju paletu svojih proizvoda i uče ljude da postoji pivska raznovrsnost. Također, moram reći, na toj sceni nema nikakve zavisti, to je najbolje od svega, svi jedni drugima pomažu. Craft scena je proizašla iz homebrewinga, odnosno iz kućne proizvodnje piva koje nema komercijalnu svrhu, tako da otuda dolazi to njihovo zajedništvo. Jer, svi su počinjali u kućama gdje su kuhali pivo sami za sebe te pritom razmjenjivali savjete na forumima, na mojem portalu i slično. Nakon što su zašli u craft proizvodnju, zadržali su taj pristup. Većina se tih ljudi poznaje iz tih davnih dana”, pojašnjava Pejić, kroničar hrvatske craft scene i tip kojega svi proizvođači na manifestaciji poznaju. Prilaze mu i razgovaraju s njime, nude mu svoja piva na kušanje ili samo razmjene koju riječ.

Zagreb, 180818.
Daruvar.
Festival Daruvarski dani piva
Na fotografiji: Mate Pejic.
Foto: Davor Pongracic / CROPIX
Davor Pongracic / CROPIX

Mate Pejić

 

Lokacija održavanja Dana nezavisnosti jest dvorište poznatog daruvarskog dvorca Janković, koji se nalazi u samome centru grada, a novi je i način na koji je ovdje funkcioniralo kušanje piva. Naime, posjetitelji su plaćali ulaz od 50 kuna, a za tu su cijenu dobili festivalsku čašu s mogućnošću neograničene degustacije piva. Prostran i sjenovit ambijent dvorca Janković - a Jankovići su, uzgred rečeno, osnovali Daruvarsku pivovaru 1840. godine, što predstavlja zgodnu koincidenciju - ispao je odličan ambijent za sve ljubitelje piva koji su htjeli popričati s majstorima pivarima, saznati više o craft sceni ili se dodatno uputiti u sve njezine okuse, arome i načine proizvodnje. Bilo je tu, spomenimo, više od pedeset različitih vrsta piva za kušati, a organizator se dosjetio da ih ne ponudi sve odjednom, nego da toči na desetak piva, a kada se jedno pivo istroši, na njegovo mjesto dolazi nova vrsta. Da bi se kušala većina ponuđenih piva trebalo je, dakle, provesti nekoliko sati u dvorištu dvorca, što nije teško palo pivopijama koji su se za ovu priliku dovezli u Daruvar sa svih strana Hrvatske. Poznato je da čovjek kada pije treba nešto i pojesti, pa je ovdje dakako bilo i hrane, i to također raznovrsne, a budući da se radi dijelom i o češkoj sredini, bilo je tu raznih specijaliteta od kojih nam je za oko i nepce zapeo njihov nacionalni specijalitet - bramborak, odnosno placke od krumpira.

Zagreb, 180818.
Daruvar.
Festival Daruvarski dani piva
Foto: Davor Pongracic / CROPIX
Davor Pongracic / CROPIX

Daruvarski dani piva. "Korisnici" se dive pivu. Kako i ne bi, izgleda prekrasno!

 

Domaćin manifestacije, Pivovara Daruvar, na Danu nezavisnosti ponudila je i svoja dva noviteta iz linije Peti element - Weissberry (Berliner weisse s malinom) te Cannabeer Green Power, to jest pivo s uljem industrijske konoplje, uz svoja već poznata  piva ABA, Bonner i Imperial IPA.

 

Porazgovarali smo i s glavnim krivcem za spomenuta piva, Krešom Marićem, koji je osmislio Weissberry kiselkasto, voćno pivo s malinom, izrazito crvene boje i ljetnog, laganog okusa, za koje tvrdi da sjeda odlično nakon duljeg ispijanja ostalih piva. Cannabeer Green Power, s druge strane, zelene je boje i izrazito konopljastog okusa, koje dakako u sebi ne sadrži THC, psihoaktivnu konopljinu tvar koja je zabranjena u Hrvatskoj.

Umjetnost proizvodnje piva

Krešo Marić je majstor pivar i rođeni Daruvarčanin, koji se u Pivovari Daruvar zaposlio ratne 1992. godine, kada je preuzeo ulogu voditelja proizvodnje u toj kompaniji s navršenih 25 godina. Otada se Marić bavi isključivo pivom, i to na glavnom daruvarskom trgu, koji mnogi nazivaju najljepšim u cijeloj kontinentalnoj Hrvatskoj.

Makarska, 080618.
Makarska Connexion gourmet i craft beer festival koji se odrzava 06.- 10.lipnja u Makarskoj u parku fra Jure Radica.
Na fotografiji : Kreso Maric 5. element pivo.
Foto: Ivo Ravlic / CROPIX
Ivo Ravlic / CROPIX

Krešo Marić ove godine u Makarskoj dok je čilao na Makarska Connexion gourmet i craft beer festivalu

 

“Pivovara se nalazi između katoličke i pravoslavne crkve, i zanimljivo je da je na glavnom gradskom trgu, jer to nije inače slučaj. Sama zgrada pivovare je sagrađena sredinom 19. stoljeća, kada je počela s radom na istome mjestu gdje je i danas. To je najstarija pivovara u zemlji, koja nije prestala s radom čak ni u ratnim okolnostima”, uvodi nas u priču Marić.

“Ja sam treća generacija pivara u familiji. Moj pokojni stric Marić je bio alfa i omega pivarstva u Hrvatskoj, koji je i pokrenuo katedru za pivo i vina na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu. Moj put je stoga bio logičan. Kada živiš u Daruvaru, pivovara ti itekako zapne za oko, s obzirom na lokaciju. Rekao bih kako to nije samo mjesto gdje se proizvodi pivo, barem ne u Daruvaru, nego je to i jedno kulturno središte. Lokalnost piva i njegova okusa se s globalizacijom malo izgubila, no sada crafteri popravljaju to stanje i vraćaju mala nezavisna piva na veliku scenu. Proizvodnja craft piva je, moraš znati, filozofija, ali i umjetnost. Radi se o umjetničkoj proizvodnji piva jer mi ne radimo piva koja su poznata i koja se naširoko piju, nego kreiramo nove okuse. Kreacija je, dakle, ključ proizvodnje craft piva, zato kažem da se radi o umjetnosti”, nastavlja Marić nadodajući kako su u Daruvaru mnogi ljudi bili oduvijek blisko vezani uz pivo i proizvodnju piva, pa je čak i njegova babica koja ga je porodila, kaže, radila u pivovari.

“Pivovara mi je tako bila suđena od najranijih dana”, zaključuje.

Marić je u Zagrebu diplomirao na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu i nekoliko se godina bavio genetikom u jednoj velikoj farmaceutskoj tvrtki. No, srce ga je, kaže, vuklo nazad u rodni grad.

Ukrajinska veza
 

“Ja sam provincijalac u duši”, govori neskriveno ovaj majstor pivar kojega na craft sceni poznaju baš svi. Kaže da je to zato što je mnogima pomogao savjetima, na isti onaj način na koji su njemu pomagali kad je sa svime počinjao. Krešo Marić je potpuno zanesen pivar, i to se itekako prepoznaje u načinu na koji o pivu govori, kako ga kuša, pa čak i kako promatra tu tekućinu koja mu predstavlja mnogo, gotovo sve u životu.

“Poznato je da ljudi mogu često mijenjati poslove, barem neki, no ja sam ostao u proizvodnji piva jednom kada sam se u tome zatekao. Pivo mi je postalo sve, i danas u tom smislu imamo jednu uzrečicu među našim društvom pivara. Naime, ako ti gore istovremeno kuća i pivovara, ideš gasiti pivovaru jer ćeš od nje opet sagraditi kuću”, našalio se, no izgledno je da bi u takvoj nesretnoj situaciji majstor pivar Marić reagirao upravo tako.

Interesiralo nas je još štošta o zajedništvu na craft sceni, koje nije samo puka priča nego i realnost kojoj smo svjedočili na Danu nezavisnosti. Nema tu konkurencije u negativnom smislu te riječi, svi pivari se međusobno podržavaju i surađuju. Bezuvjetno.

“Rekao bih da to dolazi iz najranijih dana, iz sredine devedesetih kad je homebrewing scena i craft priča bila tek u začecima. Tada nisi mogao kupiti sirovine za proizvodnju piva, a da nije bilo jedne Ukrajinke, koju su svi poznavali pod tim imenom, a koja je radila u jednoj zagrebačkoj pivovari te krišom dijelila ekipi pivski kvasac kako bi probali proizvesti doma svoje pivo, craft scena u Hrvatskoj danas vjerojatno ne bi postojala. Mislim da ta crtica puno govori o stanju i odnosima na craft sceni”, pojašnjava Marić.

Zagreb, 180818.
Daruvar.
Festival Daruvarski dani piva
Foto: Davor Pongracic / CROPIX
Davor Pongracic / CROPIX

Daruvarski dani piva

 

Danas su sirovine tu, mnogi znaju kuhati piva, odlična piva, no koji su problemi s kojima se mali proizvođači i dalje susreću?

“Osim što svaki mali proizvođač mora organizirati svoj pogon, što košta, slabije scena stoji po pitanju distribucije tih piva, kao i po pitanju vidljivosti na tržištu. Recimo, piva malih proizvođača ne mogu toliko stajati na policama pa ih ne uzimaju veliki tržišni centri. Takva piva su jednostavno osjetljivija. Ali, mislim da to ni nije pravo mjesto za prodaju craft piva, jer radi se o tome da piva tamo stoje na polici, i nitko ti ih ne nudi, nitko kupcu o njima ne govori nego su kupci prepušteni sami sebi da izaberu. A filozofija craft piva je drugačija, onaj tko ti ga želi prodati prvo će s tobom prozboriti o načinima na koje je došao upravo do tog okusa, i o cijeloj filozofiji iza toga. Ipak, neka craft piva ulaze na mala vrata u razne lokale, klubove, no i tu ima problema, jer se pojavi neka velika kompanija koja želi ekskluzivu, pa mala craft piva moraju van. Kod nas u mejnstrimu nema te raznolikosti u ponudi piva, i ljudi piju ista piva bez mnogo razmišljanja o tome što i kako konzumiraju”, pojašnjava Marić, koji smatra da su upravo festivali ovakve vrste najbolja stvar za promociju craft piva i edukaciju potrošača.

“Festivali ne prodaju pivo, nego doživljaj ispijanja piva. To je glavna snaga craft festivala, kao i činjenica da ljudima prikazujemo mogućnost širine ponude piva, koju potrošači moraju zahtijevati. A najveći naš rezultat bit će kada velike igrače i multinacionalne kompanije natjeramo na tu raznolikost ponude, za kojom će se morati povesti jednom kada craft scena postane još utjecajnija, što će natjerati i neke velike proizvođače da odustanu od alternativnog, kukuruznog slada koje stavljaju u svoja piva. Craft scena je na sličan način potresla veliku scenu u SAD-u, i to bi se u jednom trenutku moglo dogoditi i kod nas”, uvjeren je daruvarski majstor pivar koji hvali hrvatsku craft scenu.

Pivo na izvoru
Makarska, 080618.
Makarska Connexion gourmet i craft beer festival koji se odrzava 06.- 10.lipnja u Makarskoj u parku fra Jure Radica.
Na fotografiji : Mario Zerjav, Primarius pivo i Kreso Maric 5. element pivo. Foto: Ivo Ravlic / CROPIX
Ivo Ravlic / CROPIX

Arhivska fotka, lipanj 2018.: Makarska Connexion gourmet i craft beer festival. Krešo Marić (desno) s Mariom Zerjavom (Primarius pivo)

 

“Dobri smo. Imamo odlična mala piva posvuda, u Zagrebu, Splitu, Dubrovniku, Puli... Svi ti ljudi rade proizvode izvrsne kvalitete, koji definitivno zaslužuju poseban tretman i status kod potrošača. A potrošači se sve više i interesiraju za takva piva, dolaze ih kušati na mjestu njihova nastanka i entuzijastični su oko toga. Svaka mala pivovara ima danas i svoj tap-room, malu pivnicu gdje možeš doći probati njihovo pivo. Čim ti ne moraš spakirati proizvod te ga staviti u lanac distribucije, on zadržava tu izvornost, i nema bolje nego probati pivo na mjestu njegova nastanka”, zaključuje veliki poznavatelj piva i craft proizvodnje Marić.

A kako to izgleda pokrenuti craft proizvodnju danas u Hrvatskoj? Porazgovarali smo s Markom Barčanom iz Pakraca, koji je upravo nedavno pokrenuo svoj projekt Pivovare Slavonica. Na Dan nezavisnosti došao je predstaviti svoje pivo Grof, posvećeno grofu Jankoviću, cijenjenom Daruvarcu s početka ove naše priče, pokretaču Daruvarske pivovare.

U Hrvatskoj nema hmelja

“Prvi put kada sam probao craft pivo, bilo je tako aromatično i drugačije od svega da me strašno oduševilo. Ta punina okusa, ta boja... Odmah sam znao da želim i ja pokrenuti svoju malu pivovaru i pokušati proizvesti pivo. Učlanio sam se na forume, pratio sam razne sajtove i ubrzo sam upoznao ekipu koja je u tome i koja je voljna pomoći savjetom”, govori nam Barčan koji se prvo iskušao u homebrewingu, kada je tijekom dvije i pol godine nakon svojeg redovnog posla, a tada se bavio novinarstvom, proučavao kuhanje piva u svojemu domu, i to na običnom kuhinjskom štednjaku, te eksperimentirao s okusima, začinima i proizvodnjom.

“Nakon toga sam na poticaj jedne svoje školske kolegice odlučio pokrenuti pravu stvar. Dobio sam povoljne kredite, formirao biznis, uložio još nešto ušteđenog novca te danas proizvodim uspješno svoje pivo, a Grof je moje prvo dijete. Nije bilo lako, jer ukupna investicija je za sada prešla 600.000 kuna, a ja radim kao one-man bend. Naime, sam kuham pivo, rješavam papirologiju, osmišljavam marketinške strategije i sam ga plasiram. Planiram razviti do četiri piva za tržište u idućoj godini, a prvo sljedeće pivo bit će Grofica, malo lakše, citrusno pivo namijenjeno ženama. Kvasac i hmelj nabavljam u Štajerskoj u Sloveniji, gdje imaju savršen hmelj i nepregledna polja, što u Hrvatskoj nije slučaj, jer nema selekcioniranog uzgoja hmelja. Oko hmelja se treba stvarno paziti, jer je to rekao bih ključni sastojak. Američki hmelj koji raste na toj zemlji je, zapravo, pogurao čitavu tu američku scenu, jer se radi o hmelju s izrazito citrusnom aromom, koja je postala simbol craft pivarstva u Americi”, završio je mladi poduzetnik i pivski entuzijast Marko Barčan koji, osim hmelja, izdvaja i higijenu te temperaturu na kojoj se radi u različitim fazama pivske proizvodnje kao najbitnije faktore za uspješno kuhanje odličnog piva, kao što je njegovo pivo Grof koje smo probali uz niz ostalih piva hrvatske craft scene koja raste, ali koja još ima prostora napredovati i - kako uvjereno kažu majstori pivari - poboljšati mejnstrim proizvodnju piva u Hrvatskoj.

Zagreb, 180818.
Daruvar.
Festival Daruvarski dani piva
Na fotografiji: Marko Barcan.
Foto: Davor Pongracic / CROPIX
Davor Pongracic / CROPIX

Marko Barčan

 

Izdvajamo