OD LAJKE DO PLANA ZA MARS

60 GODINA OSVAJANJA SVEMIRA Nekad su se u svemirskoj utrci nadmetale tadašnje svjetske velesile, SSSR i SAD, a danas - privatne svemirske kompanije

ESA astronaut Paolo Nespoli took this picture during the total solar eclipse of the Sun over the US on 21 August 2017. From their unique vantage point 400 km above Earth’s surface, astronauts aboard the International Space Station saw the Moon’s fuzzy shadow on the surface of our planet during the eclipse. The space station crossed the path of the eclipse three times on its 90 minute-long orbits around the Earth., Image: 347812461, License: Rights-managed, Restrictions: WORLDWIDE RIGHTS AVAILABLE. End users shall not licence, sell, transmit, or otherwise distribute any photographs represented by eyevine, to any third party., Model Release: no, Credit line: Profimedia, Eyevine
Profimedia, Eyevine

 

Kad su 4. listopada 1957. godine Sovjeti lansirali prvi umjetni satelit Sputnjik 1, čovječanstvo je ušlo u svemirsku eru. Lansiranje Sputnjika, za koje su u SAD-u saznali preko sovjetske agencije Tass, bilo je golemo razočaranje za američku naciju, uvjerenu u tehnološku superiornost nad SSSR-om. No ubrzo je uslijedio novi udarac jer je mjesec dana kasnije lanisiran i Sputnjik 2 u kojem je bila moskovska kujica lutalica Lajka, prvo živo biće poslano sa Zemlje u svemir. Dok je Lajka polako ugibala u mukama, što je godinama bila tajna, Amerikanci kao da su, prema priznanju predsjednika Dwighta Eisenhowera, ponovno proživljavali “šok Pearl Harbora”.  I na odgovor se nije moralo predugo čekati: 31. siječnja 1958. lansiran je prvi američki satelit Explorer 1, a u jesen iste godine utemeljena je NASA.

Prvi ljudi u svemiru

Američka je svemirska agencija startala s više ambicioznih projekata, a jedan od glavnih ciljeva bio je uputiti prvog Amerikanca u svemir. No Sovjeti su opet bili brži pa je tako prvi čovjek u svemiru bio kozmonaut Jurij Gagarin koji je u putanju oko Zemlje poletio 12. travnja 1961. godine.

Prvi pak Amerikanac bio je Alan Shepard kojeg je NASA u svemir poslala 5. svibnja 1961. Bio je to kratki, podorbitalni let od samo 15 minuta. I prva žena u svemiru bila je Ruskinja, kozmonautkinja Valentina Terješkova, lansirana 16. lipnja 1963. godine u svemirskom brodu Vostok 6. Dvadeset godina nakon Terješkove u Space Shuttleu Challenger u svemir je poletjela i prva Amerikanka, Sally Ride.

Prvi ljudi na Mjesecu

“Ovo je mali korak za čovjeka, a veliki za čovječanstvo”, rekao je tu slavnu rečenicu Neil Armstrong, NASA-in astronaut u misiji Apollo 11, kada je 21. srpnja u 3.56 sati prema našem vremenu napravio prvi korak na Mjesečevoj površini.

Taj je trenutak uživo putem TV ekrana gledalo oko milijardu ljudi, koji su pratili prijenos što ga je vodio legendarni CBS-jev voditelj Walter Cronkite (93). Na našoj televiziji čovjekovo spuštanje na Mjesec komentirao je pokojni dr. Josip Kotnik. Ubrzo se Armstrongu pridružio njegov kolega Edwin Buz Aldrin pa su njih dvojica prošetali površinom Mjeseca.

 Prvi ljudi na Mjesecu ostavili su trag: znanstvene instrumente, američku zastavu te nekoliko oznaka, među kojima je najpoznatija ploča na kojoj piše: “Ovdje je čovjek s planeta Zemlje napravio prvi korak na Mjesecu u srpnju 1969. Došli smo u miru, u ime cjelokupnog čovječanstva”. Tijekom projekta Apollo, koji je skončao budžetskom smrću 1972., na Mjesecu je boravilo 12 astronauta koji su na Zemlju donijeli ukupno 380 kilograma kamenja za istraživanje.

Svemirske nesreće

Tijekom misije Apollo 13 NASA se 1970. godine zamalo suočila s katastrofom jer je eksplodirao spremnik s tekućim kisikom pa su trojica astronauta jedva spašena. Da je čovjekov let u svemir opasan, pokazalo se još 1967. godine, tijekom probnog leta Apolla, kada su u požaru izgorjela tri astronauta. No prave su katastrofe tek uslijedile u eri programa Space Shuttle koji je naslijedio Apollo, a zamišljen je kao klasa velikih i skupih svemirskih brodova za višestruke letove. Eksplozija Challengera 1986., odmah nakon polijetanja, odnijela je živote sedmero astronauta, kao i havarija Columbije koja je 2003. eksplodirala pri ulasku u atmosferu.

Privatne svemirske kompanije

Otkako je administracija bivšega američkog predsjednika Baracka Obame 2010. godine shvatila da NASA ne mora rasipati goleme količine novca poreznih obveznika na razvoj skupih raketa i letjelica kad za to može koristiti usluge privatnih kompanija, počela je nova svemirska utrka. Za razliku od svemirske utrke šezdesetih godina, u čijoj je pozadini bila bitka za vojnu nadmoć na Zemlji između dviju velesila, SAD-a i SSSR-a, u sadašnjem nadmetanju ističu se privatne kompanije koje bi po mišljenju mnogih analitičara mogle revolucionarizirati čovjekovo osvajanje svemira. Broj privatnih svemirskih kompanija u stalnom je porastu. Prema NewSpace Globalu diljem svijeta djeluje oko 1000 svemirskih kompanija, čiji je globalni opseg 2014. godine dosegnuo 330 milijarda dolara.

Najpoznatije privatne svemirske kompanije su: SpaceX, Blue Origin, Virgin Galactic, Orbital ATK, Sierra Nevada Corporation...

A sad na Mars

Elon Musk, vlasnik kompanije Space X, prošle je godine predstavio svoj plan za osvajanje Marsa.

Ukratko, Elon Musk tvrdi da je već tijekom idućeg desetljeća moguće slanje prvih ljudi na Mars, dok bi u idućih 40 do 100 godina na tome planetu bilo moguće uspostaviti samoodržavajuću koloniju od oko milijun ljudi. “Povijest se račva u dva smjera. Jedan je put da zauvijek ostanemo na Zemlji, gdje ćemo naposljetku izumrijeti. Nemam neko neposredno proročanstvo sudnjeg dana, ali naposljetku, kako nas povijest uči, takav će se događaj zbiti. Alternativa je da postanemo civilizacija koja putuje svemirom i multiplanetarna vrsta, što je, nadam se da se slažete, pravi put”, napisao je Musk u svom eseju “Making Humans a Multi-Planetary Species”.

KAKO JE SVEMIRSKA ERA IZMIJENILA NAŠ ŽIVOT

Mnoge tehnologije, razvijane za potrebe svemirskog programa, našle su svoju primjenu u našoj svakodnevici. Evo nekih aparata i predmeta proizašlih iz svemirske ere:

1. Ručni usisavač

Razvijen tijekom projekta Apollo.

2. Kvalitetnije sunčane naočale

Tehnologiju razvijenu za zaštitu astronauta od svemirskih čestica krajem osamdesetih prihvatili su vodeći proizvođači sunčanih naočala, uključujući Ray-Ban.

3. Zamrznuta suha hrana

Tehnologija razvijena tijekom misija Apollo kako bi astronauti mogli nositi hranu u svemir.

4. Dječja hrana

Tijekom NASA-inih istraživanja algi otkriveno je da one sadrže dvije važne masne kiseline koje se nalaze u majčinu mlijeku. Njihove sintetske inačice sada se dodaju dječjoj hrani u 66 zemlje.

5. Aparati za održavanje života pacijenata

Razvijeni su tijekom prvog NASA-ina svemirskog programa Mercury (1959. - 1963.) za istraživanja fizioloških sposobnosti astronauta da bi zatim našli široku primjenu u bolnicama.

 

ELIPSO

Izdvajamo