Međunarodna skupina znanstvenika, među kojima i mlada hrvatska molekularna biologinja dr. Rosa Karlić, otkrila je kako bi se karakterističan tumorski potpis, tzv. Signature 3, mogao koristiti u razvoju individualiziranog liječenja raka dojke. Istraživanje su vodili znanstvenici s Broad Instituta MIT-a i Harvarda u Bostonu te sa Sveučilišta McGill u Montrealu, a objavljeno je jučer u prestižnom časopisu Nature Genetics.
- U sklopu ovog istraživanja ponovno smo analizirali podatke oko 1000 pacijentica s rakom dojke, koji su prikupljeni u sklopu projekta Atlas genoma raka. Istraživali smo karakteristične mutacijske potpise - određene obrasce koji se pojavljuju u mutacijama - kod pacijentica s rakom dojke. Naši rezultati ukazuju da bi se jedan takav karakterističan potpis, zvan Signature 3, mogao koristiti u procjeni rizika oboljenja od raka dojke - pojasnila je dr. Rosa Karlić (36), viša asistentica na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) u Zagrebu.
Stanice bez mutacije
- Signature 3 mutacijski potpis povezan je s mutacijama u genima BRCA1 i BRCA2, odgovornim za nasljedni oblik raka dojke. Međutim, primijećeno je da neke stanice raka dojke bez mutacija u BRCA genima također imaju mutacijski potpis Signature 3. No, mi smo pokazali da su i neki drugi geni također povezani s nastankom mutacijskog potpisa Signature 3 - rekla je dr. Karlić.
Iako je riječ o temeljnom istraživanju, naziru se i neke moguće primjene.
Prava terapija
- Jedna od mogućih primjena bila bi korištenje mutacijskog potpisa Signature 3 kao faktora u donošenju odluka u individualiziranoj terapiji pacijentica s rakom dojke. Primjerice, iako se već dugo zna da su mutacije u genima BRCA1 i BRCA2 povezane s nastankom raka dojke, nisu sve mutacije jednako štetne - istaknula je dr. Karlić. - Mi smo u istraživanju pokazali da se mutacijski potpis Signature 3, zajedno s drugim podacima, može koristiti za klasifikaciju rijetkih BRCA1 i BRCA2 mutacija kao štetnih ili neštetnih. To znači da bi se kod svake žene mogla odrediti štetnost pojedine mutacije i prema tome odrediti daljnji tijek terapije. Naravno, naša je studija primarno bazična i zahtijeva mnoga daljnja istraživanja tako da od objave ovih rezultata do eventualne praktične primjene može proći dosta vremena - dodala je Rosa Karlić.
Važno za dijagnozu
Naša sugovornica diplomirala je 2006. godine molekularnu biologiju na PMF-u, a zatim počela raditi doktorat u skupini prof. Kristiana Vlahovičeka. Potom je 2007. godine primljena u program IMPRS-CBSC koji zajednički organiziraju Slobodno sveučilište i Institut Max Planck za molekularnu genetiku u Berlinu, gdje je doktorirala 2011. godine. Još tijekom rada na doktoratu Rosa Karlić je 2010. godine objavila zapažen rad u uglednom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS). Prije dvije godine bila je glavna autorica studije objavljene u vodećem svjetskom časopisu Nature koja je pokazala da unatoč nekontroliranom rastu, maligni tumori još zadržavaju “potpis” tkiva i vrste stanica iz kojih su nastali. To omogućava da se analizom tumorskog tkiva predvidi i vrsta tkiva od kojeg je tumor nastao. Taj podatak, pak, izuzetno je važan u dijagnozi i tretmanu malignih bolesti.