Tijekom zime 2017. godine američki student Canon Reeves (18) imao je uistinu zanimljiv posao - bejbisitao je robota koji je dostavljao Amazon pakete studentima u Arkansasu. Robot Starship Technologiesa kretao se na kotačićima, a bio je opremljen radarima, ultrasoničnim senzorima, kao i s 9 kamera. Reeves je s robota pratio, analizirao kako se kreće na različitim terenima, a prikupljao je i komentare ljudi. Po potrebi i palio te gasio tog robota, a neprestano ga je i fotografirao.
Napredak u autonomnim sustavima i tehnologiji već sad je rezultirao velikim brojem samovozećih automobila i drugih vozila, a može se pretpostaviti da će tehnologija i dalje napredovati te će roboti preuzimati sve više manualnih poslova koje više neće morati obavljati ljudi. Istodobno s pojavom takvog fenomena narasla je i potreba za zanimanjem robotskog bejbisitera, piše The Atlantic, odnosno čovjeka koji će paziti na robota u fazama njegova razvoja i usmjeravati ga u njegovim radnjama.
Recimo, sve američke države na čijim cestama postoje samovozeći automobili, odnosno oni kojima upravljaju roboti, za sada u svojim zakonskim regulativama imaju propisano kako takva vozila cijelo vrijeme moraju biti u pratnji ljudi. Takva se zanimanja u Americi trenutačno nazivaju “upravljač robotom” ili “sigurnosni vozač”, a zadatak im je pratiti ponašanje robota i prikupljati podatke, kako zbog sigurnosti, tako i zbog daljnjeg razvoja tehnologije.
U opisu posla za “upravljača robotom”, koji je nedavno postavila start-up kompanija Cruise Automation, stoji: “Može li voziti ili sjediti pored vozača 6 - 8 sati dnevno?”
Satnica? Vrlo dobrih 23 dolara na sat, a Reevesa, koji je pazio na robota s početka priče, plaćali su 15 dolara na sat. Riječ je o atraktivnoj satnici, pogotovo uzmemo li u obzir da je minimalna satnica u Kaliforniji 11 američkih dolara.
Međutim, koliko će još trajati ovi poslovi robotskih bejbisitera i hoće li polako nestajati s daljnjim razvojem tehnologije i većom autonomijom robota?
Poslovi robotskih bejbisitera spadaju pod kišobran karijera u automatizaciji, a koje uključuju održavanje, inženjerstvo i programiranje. Potražnja za ljudima s ovim setom vještina je znatna, a očekuje se 20 do 50 milijuna novih poslova u ovoj sferi do 2030., prema istraživanju McKinsey Global Institutea. Dodatno, prema istraživanju istog Instituta polje umjetne inteligencije će doprinijeti globalnoj ekonomiji s 13 trilijuna dolara do 2030. godine
“I dalje postoji nestašica radnika u sferi umjetne inteligencije, a s druge strane postoji i ekstremna potreba za njima”, rekao je Mike Ramsey, istraživač u kompaniji Gartner za The Atlantic.
Također, u polju automatizacije postoji potreba i za manje vješte ili obrazovane radnike, takozvane bejbisitere, kao što su studenti poput Reevesa, no može se pretpostaviti da će autonomna tehnologija biti još sofisticiranija te da će i ti poslovi početi polako nestajati.
“Sada smo u ovom periodu gdje i dalje trebamo ljude koji će aktivno biti uključeni u testiranja robota, no i to će polako doći svome kraju”, uvjeren je Mike Ramsey.
U nekim slučajevima kompanije su se već riješile svojih robotskih bejbisitera, no prošle je godine 34-godišnji poduzetnik David Rodriguez proveo stotine sati prateći svojeg robota KiwiBota oko kampusa na Berkeleyju dok je studentima dijelio hranu i osvježavajuća pića. Kako bi primio narudžbu, ljudi mu moraju mahnuti ili pokazati palac gore, a robot može pokretati i svoje digitalne oči, i to tako da namiguje, ili njima koluta, ovisno o “raspoloženju”. Rodriguez je isprva morao pratiti tog robota kako bi uočio postoje li problemi u njegovu ponašanju, no od proljeća 2018. godine taj robot ide bez ljudske pratnje. Sada mu je potreban servis s vremena na vrijeme te, naravno, za punjenje njegova hladnjaka hranom i pićem. Kako bi u kompaniji izbjegli i taj ljudski kontakt, tim je upravo počeo razvijati i drugog, restoranskog robota koji će puniti KiwiBota.
No kako to uopće izgleda bejbisitati robota i koliko je zahtjevno?
Takozvani “sigurnosni vozači”, ili bejbisiteri samovozećih automobila, opisivali su svoj posao kao vrlo iscrpljujući. Mnogi su govorili o pritisku stalne pažnje i pripravnosti. U ožujku 2018. godine polje robotskog bejbisitanja doživjelo je mnoge napade nakon što je samovozeći Uber u Arizoni ubio 49-godišnju Elaine Herzberg. Snimke s kamera instaliranih na automobilu i u njemu pokazale su kako Rafaela Vasquez, robotska bejbisiterica, nije imala pogled uperen u cestu u trenutku kada se dogodila nesreća. Odvjetnici još raspravljaju o tome hoće li protiv nje podignuti optužnicu za ubojstvo.
Nakon te nesreće mnogi rukovoditelji sličnih programa obustavili su sve radnje po tom pitanju. Uber je suspendirao sva svoja samovozeća vozila u SAD-u, a mnogi od njihovih četiristotinjak robotskih bejbisitera ostali su bez posla. Na programu je ostalo raditi tek 55 bejbisitera.
Robotsko bejbisitanje, piše The Atlantic, bio je prvi pravi posao i za 20-godišnjeg Jordana Zagermana. On je tijekom 2017. godine na Sveučilištu San Francisco pratio robota koji je obavljao dostave u jednom kvartu, a kod kojega su se mogli kupiti prezervativi, čips i osvježavajući sokovi. Kompanija koja je razvijala tog robota, Dispatch, zadužila ga je i da vodi robotov Snapchat profil.
Međutim, nakon četiri tjedna dobio je otkaz - robot je dalje mogao nastaviti sam.
Godine 2016. Bosch je počeo obučavati studente za popravke autonomnih vozila, a slično je počela raditi i Toyota.
“Mogli bismo svjedočiti i povratku slabije plaćenih poslova u kojima ljudi tankaju auto, umjesto vozača koji ne postoji”, primijetio je Ramsey.
Kako bismo doznali još ponešto o automatizaciji, robotima i čovjekovoj ulozi u svemu, obratili smo se hrvatskoj kompaniji Gideon Brothers, koja je jedna od vodećih europskih “deep tech” kompanija. Koliko su Gideon Brothers značajni na robotskoj i “deep learning” sceni dokazuje i činjenica kako je u njih uložio i Taavet Hinrikus, CEO TransferWisea, a trenutačno surađuju s partnerima čiji ukupni prihodi premašuju 3,2 milijarde američkih dolara.
“Roboti su čovjekov alat. Upravo kao što se ljudi služe odvijačem ili traktorima kako bi uspješno obavili neki posao, služit će se i robotima. Kao i svi drugi alati, i roboti moraju biti razvijani i osmišljeni, no za razliku od odvijača, roboti imaju softver, a ako pričamo o njegovoj autonomiji, moramo spomenuti strojno učenje koje uključuje algoritme koji pomažu robotima da ‘shvate’ svijet. To je umjetna inteligencija, a putem nje će autonomni sustav, robot, poput djeteta učiti i upijati stvari. Kod nas u Gideon Brothersu imamo simulacije koje olakšavaju takve procese učenja - zamislite to kao ‘robotsku školu’ - te pripremaju robote za rad u pravom svijetu. Također, upravo gradimo jedan novi sustav koji će olakšati učenje Gideonovim budućim robotima, kao i robotima ostalih kompanija.
Činjenica je kako svijet danas više ne treba milijune ljudi koji bi testirali robotske performanse u stadijima njegova ranog razvoja. Takva radna mjesta su prošlost.
Ali zauvijek ćemo trebati milijune ljudi kako bi stvarali vrijednosti koristeći svoja robotska oruđa”, kaže Milan Račić, suosnivač i CGO u Gideon Brothersu.