'KO NA TVRDOJ STINI...

EKSKLUZIVNO Kako je živio NAJSTARIJI DALMATINAC: 'Šime' je bio krupni lovac velike glave, kojeg je u 40. godini ubila infekcija

On je, bez sumnje, najstariji moderni čovjek iz Dalmacije, a živio je prije 10.000 godina na Dugom otoku. Šime, kako su u anketi Slobodne Dalmacije čitatelji prozvali “najstarijeg Dalmatinca”, bio je zdrav i robustan muškarac, visok između 168 i 172 centimetara, a težak sedamdesetak kilograma. Živio je “zdravim životom” lovca sakupljača, a umro je u dobi od 40-ak godina, nenasilno.

Ovo su ukratko preliminarni rezultati prof. Marija Šlausa iz Odjela za arheologiju Hrvatske akademije znanosti i imjetnosti koji je trenutno zaokupljen forenzičkom analizom kostura “najstarijeg Dalmatinca”. Podsjetimo, taj su kostur u studenome 2011. godine otkrili dr. Dario Vujević i Mate Parica, dvojica mladih arheologa sa Sveučilišta u Zadru.

Kamenje i zemlja

- Kolega i ja bili smo jako uzbuđeni kada smo u pećini Vlakno na Dugom otoku otkrili gotovo cjeloviti kostur koji je ležao u ispruženom položaju. Očito, članovi zajednice zasuli su ga s malo kamenja i zemlje da ga zaštite od divljih životinja. Zato je i bio tako očuvan - prisjetio se dr. Dario Vujević, naglasivši da je pećina Vlakno već dugo predmet arheoloških iskapanja koja je počeo prof. Zdenko Brusić.

- Odmah smo spoznali da je kostur koji smo našli vrlo star. No, prije nekoliko dana dobili smo rezultate datiranja starosti pomoću metode C-14 koja je pokazala da je kostur star oko 10.000 godina, dakle potječe iz ranog mezolitika - rekao je Vujević. Priznao je kako on i Mate Parica u prvi mah nisu znali pripada li kostur muškarcu ili ženi.

- Sada kada znamo da je riječ o muškarcu, možemo ga zvati Šime. Običaj je da oni koji otkriju kostur daju ime, no mi ćemo prihvatiti ono koje je izabrano u anketi - rekao je, uz smijeh, Vujević.

Nakon otkrića, ostaci “najstarijeg Dalmatinca” prebačeni su u Odjel za arheologiju HAZU, gdje je uslijedilo iznaneđenje.Naime, pokazalo se da su u pećini Vlakno nađeni ostaci ne jedne, nego triju osoba.

- Ostaci jedne muške osobe jako su dobro očuvani. Ostaci druge osobe, također muškarca, očuvani su djelomično, a treća je osoba u tragovima, odnosno raspolažemo dvama fragmentima na osnovi kojih vjerujemo da je riječ o mladoj ženi - rekao je prof. Mario Šlaus kome u forenzičkoj analizi pomaže znanstvena novakinja Željka Bedić.

Brza smrt

- Dobro očuvani kostur pripada muškarcu koji je bio visok između 168 i 172 cm te imao sedamdesetak kilograma. Ima dugu i veliku lubanju. Bio je vrlo nabijen i snažan muškarac koji je iznenada umro u dobi od 40-ak godina. Budući da nema tragova traume na kostima, sasvim sigurno nije umro nasilnom smrću - izjavio je Šlaus koji pretpostavlja da je Šime preminuo od neke infekcije.

- Ovo je tipičan primjer paleopatološkog paradoksa: raspolažemo kosturom mladog i zdravog čovjeka koji je naglo umro. Najvjerojatnije je umro od neke bakterijske ili virusne infekcije koja ga je brzo pokosila jer na kostima nije ostavila tragove - dodao je Šlaus koji tvrdi da je Šime bio fizički vrlo aktivan.

- Imao je jako razvijena mišićna hvatišta, a spoznao sam i da je imao Schmorlov defekt, što je pokazatelj stresa na kralježnici. To je vjerojatno bila posljedica nošenja teškog tereta - ustvrdio je Šlaus. “Najstariji Dalmatinac” pripadao je lovcima sakupljačima.

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Magazina Jutarnjeg lista

Izdvajamo