Na Zemlji je ledeno doba nastalo prije 466 milijuna godina kad se golemi asteroid raspao i slao valove prašine prema našem planetu sljedeća 2 milijuna godina, pokazala je nova znanstvena studija. Iznenađujuće je da, iako je velika količina prašine dovela do hlađenja planeta, također je omogućila bujanje novih vrsta u razvoju, piše CNN.
Asteroid širok 150 kilometara se nalazio u asteroidnom pojasu između Marsa i Jupitera kad se sudario s nekim drugim objektom i raspao se, kreirajući pritom gomilu prašine koja je preplavila unutrašnji Sunčev sustav.
- To je slično situaciju kad osoba stoji u dnevnoj sobi i rastrgne vrećicu usisivača, samo u puno većim razmjerima, kazao je Birger Schmitz, glavni autor studije i profesor geologije na Svučilištu Lund.
Na Zemlju je tijekom vremena često pristizao materijal iz svemira poput komadića kometa i asteroida.
- Uobičajeno je da na Zemlju padne oko 40,000 tona izvanzemaljskog materijala svake godine, kazao je autor studije Philipp Heck, kustos u muzeju Field i izvanredni profesor na Sveučilištu u Chicagu. - Zamislite da taj broj pomnožite s 10 ili s 10,000.
Da bi se to pravilno promotrilo, možemo zamisliti kamion natovaren međuplanetarnom prašinom. Tijekom jedne godine na Zemlju se istovare tisuće takvih kamiona godišnje. Ali, tijekom 2 milijuna godina nakon što se raspao golemi asteroid, na Zemlju je istovareno 10 milijuna kamiona prašine, kazao je znanstvenik.
- Naša hipoteza je da su velike količine vanzemaljske prašine tijekom perioda od barem dva milijuna godina igrale važnu ulogu u promjeni klime na Zemlji, što je doprinjelo zahlađenju, kazao je Heck.
Studija je objavljena u časopisu Science Advances.
Prašina iz asteroida je uzrokovala poremećaj u količini sunčeve svjetlosti koja stiže na Zemlju, a koji je doveo do stvaranja ledenog doba. Tako su zapravo nastali uvjeti za klimatske prilike kakve su na Zemlji danas - arktički uvjeti na Sjevernom i Južnom polu i tropski uvjeti oko Ekvatora. Prije ovog ledenog doba, klima na Zemlji je bila sličnija posvuda na planeti i nije bila podijeljena u klimatske zone.
Ali ove klimatske zone su pružile način da se beskralježnjaci prilagode novim uvjetima i temperaturama. Ove prilagodbe su vodile k evolucijskom skoku.
- U globalnom zahlađenju kojeg smo analizirali radi se o milijunima godina, kazao je Heck. -To je vrlo različito od klimatske promjene koju je uzrokovao meteorit prije 65 milijuna godina kad su nestali dinosauri, a razlikuje se od današnjeg globalnog zagrijavanja. Ovo globalno zahlađenje je bilo polagano i nije bilo šokantno.
Da bismo razumjeli kako se ovaj proces odvijao istraživači su pronašli dokaze o svemirskoj prašini zarobljenoj u stijenama starim 466 milijuna godina, koje su se nekad nalazile na morskom dnu. Ove stijene su uspoređene s mikrometeoritima koji su pronađeni na Antarktici. Istraživači su znali, na osnovi prijašnjih studija da se ledeno doba dogodilo u ovom periodu.
Svemirska prašina je dobivena iz stijena uz pomoć kiseline koja može otopiti kamen, ali ne i izvanzemaljsku tvar. U stijenama su također pronašli elemente i različite oblike atoma koji ukazuju na izvanzemaljsko porijeklo. Otkriveni su posebni atomi helija kojima nedostaje neutron, što znači da potječu sa Sunca, kao i rijetki metali koji se često nalaze u asteroidima.
Stijene također ukazuju na to da su oceani u to vrijeme bili plići, vjerojatno zato jer je voda bila zarobljena u ledu.
Zajedno, istraživači imaju dokaze o priljevu svemirske prašine zarobljene u fosiliziranim stijenama kao i indikacije o ledenom dobu, oba iz istog doba, čime se povezuje uzrok i posljedicu.
- Naši rezultati po prvi put pokazuju da je takva prašina ponekad dramatično utjecala na hlađenje Zemlje, kazao je Schmatz.
Ovo otkriće dolazi u trenutku kad je Zemlja suočena s novim klimatskim promjenama. Pitanje je bi li pozicioniranje asteroida u orbitu oko našeg planeta pomoglo da se zaustavi globalno zagrijavanje?
- Geoinženjerski prijedlozi bi trebali biti procjenjivani vrlo kritički i vrlo oprezno jer ako nešto pođe po zlu, stvari bi mogle postati gore nego ranije, kazao je Heck. - U tijeku je globalno zatopljenje, o tome nema dvojbe. Moramo misliti o tome kako zaustaviti katastrofalne posljedice ili ih minimalizirati. Svaku razumnu ideju bi trebalo razmotriti, kazao je, piše CNN.