ZNANSTVENA STUDIJA

Eksplozija ogromnog asteroida je uzrokovala ledeno doba na Zemlji, ali je također potaknula razvoj života

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 19.09.2019. u 18:42

Asteroid impact. Illustration of a large asteroid colliding with Earth on what is now the Yucatan Peninsula in Mexico. This impact is believed to have led to the death of the dinosaurs some 65 million years ago. The impact formed the Chicxulub crater, which is around 200 kilometres wide. The impact would have thrown trillions of tonnes of dust into the atmosphere, cooling Earth's climate, and causing mass extinction on Earth., Image: 394403198, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Sciencephoto
Profimedia, Sciencephoto

Ilustracija

Na Zemlji je ledeno doba nastalo prije 466 milijuna godina kad se golemi asteroid raspao i slao valove prašine prema našem planetu sljedeća 2 milijuna godina, pokazala je nova znanstvena studija. Iznenađujuće je da, iako je velika količina prašine dovela do hlađenja planeta, također je omogućila bujanje novih vrsta u razvoju, piše CNN.

Asteroid širok 150 kilometara se nalazio u asteroidnom pojasu između Marsa i Jupitera kad se sudario s nekim drugim objektom i raspao se, kreirajući pritom gomilu prašine koja je preplavila unutrašnji Sunčev sustav.

- To je slično situaciju kad osoba stoji u dnevnoj sobi i rastrgne vrećicu usisivača, samo u puno većim razmjerima, kazao je Birger Schmitz, glavni autor studije i profesor geologije na Svučilištu Lund.

Na Zemlju je tijekom vremena često pristizao materijal iz svemira poput komadića kometa i asteroida.

- Uobičajeno je da na Zemlju padne oko 40,000 tona izvanzemaljskog materijala svake godine, kazao je autor studije Philipp Heck, kustos u muzeju Field i izvanredni profesor na Sveučilištu u Chicagu. - Zamislite da taj broj pomnožite s 10 ili s 10,000.

Da bi se to pravilno promotrilo, možemo zamisliti kamion natovaren međuplanetarnom prašinom. Tijekom jedne godine na Zemlju se istovare tisuće takvih kamiona godišnje. Ali, tijekom 2 milijuna godina nakon što se raspao golemi asteroid, na Zemlju je istovareno 10 milijuna kamiona prašine, kazao je znanstvenik.

- Naša hipoteza je da su velike količine vanzemaljske prašine tijekom perioda od barem dva milijuna godina igrale važnu ulogu u promjeni klime na Zemlji, što je doprinjelo zahlađenju, kazao je Heck.

Studija je objavljena u časopisu Science Advances.

Prašina iz asteroida je uzrokovala poremećaj u količini sunčeve svjetlosti koja stiže na Zemlju, a koji je doveo do stvaranja ledenog doba. Tako su zapravo nastali uvjeti za klimatske prilike kakve su na Zemlji danas - arktički uvjeti na Sjevernom i Južnom polu i tropski uvjeti oko Ekvatora. Prije ovog ledenog doba, klima na Zemlji je bila sličnija posvuda na planeti i nije bila podijeljena u klimatske zone.

Ali ove klimatske zone su pružile način da se beskralježnjaci prilagode novim uvjetima i temperaturama. Ove prilagodbe su vodile k evolucijskom skoku.

- U globalnom zahlađenju kojeg smo analizirali radi se o milijunima godina, kazao je Heck. -To je vrlo različito od klimatske promjene koju je uzrokovao meteorit prije 65 milijuna godina kad su nestali dinosauri, a razlikuje se od današnjeg globalnog zagrijavanja. Ovo globalno zahlađenje je bilo polagano i nije bilo šokantno.

Da bismo razumjeli kako se ovaj proces odvijao istraživači su pronašli dokaze o svemirskoj prašini zarobljenoj u stijenama starim 466 milijuna godina, koje su se nekad nalazile na morskom dnu. Ove stijene su uspoređene s mikrometeoritima koji su pronađeni na Antarktici. Istraživači su znali, na osnovi prijašnjih studija da se ledeno doba dogodilo u ovom periodu.

Svemirska prašina je dobivena iz stijena uz pomoć kiseline koja može otopiti kamen, ali ne i izvanzemaljsku tvar. U stijenama su također pronašli elemente i različite oblike atoma koji ukazuju na izvanzemaljsko porijeklo. Otkriveni su posebni atomi helija kojima nedostaje neutron, što znači da potječu sa Sunca, kao i rijetki metali koji se često nalaze u asteroidima.

Stijene također ukazuju na to da su oceani u  to vrijeme bili plići, vjerojatno zato jer je voda bila zarobljena u ledu.

Zajedno, istraživači imaju dokaze o priljevu svemirske prašine zarobljene u fosiliziranim stijenama kao i indikacije o ledenom dobu, oba iz istog doba, čime se povezuje uzrok i posljedicu.

- Naši rezultati po prvi put pokazuju da je takva prašina ponekad dramatično utjecala na hlađenje Zemlje, kazao je Schmatz.

Ovo otkriće dolazi u trenutku kad je Zemlja suočena s novim klimatskim promjenama. Pitanje je bi li pozicioniranje asteroida u orbitu oko našeg planeta pomoglo da se zaustavi globalno zagrijavanje?

- Geoinženjerski prijedlozi bi trebali biti procjenjivani vrlo kritički i vrlo oprezno jer ako nešto pođe po zlu, stvari bi mogle postati gore nego ranije, kazao je Heck. - U tijeku je globalno zatopljenje, o tome nema dvojbe. Moramo misliti o tome kako zaustaviti katastrofalne posljedice ili ih minimalizirati. Svaku razumnu ideju bi trebalo razmotriti, kazao je, piše CNN.

Više na Jutarnjem...


Tagovi

Izdvajamo