Od dana kada naučimo da je Zemlja okrugla, da se vrti oko žutog patuljka, Sunca, u sustavu s osam planeta, naučimo i da nam je prvi susjed Mars najsličniji i jedini osim našeg svijeta potencijalno naseljiv za ljudsku vrstu. I - kao mogući budući drugi dom čovječanstva, izvor novih znanja, prvi korak u daljnje osvajanje svemira i sveti gral za avanturiste budućnosti - jako nam je intrigantan i napet.
Još od 1970-ih zurimo u fotografije tog svojeg susjeda dobivene iz misija Marinera pa zatim Viking landera, one s Mars Pathfindera i njegova robotskog vozila Sojournera 1997. godine te one iz 2003. s dvaju rovera, Spirita i Opportunityja. Svi su na njima tražili Marsovce, priznali to ili ne. Ili barem ostatke neke drevne civilizacije. Veza s Marsom ugrađena je u naše intimne čipove, pa kada kroz teleskop pogledate 54,6 milijuna kilometara udaljen planet, pretvorite se u dijete koje želi biti dio te priče koja će se, treba vjerovati, dogoditi u bliskoj budućnosti.
Smioni planovi
Priliku da pogledaju Mars kroz teleskop u zagrebačkoj Zvjezdarnici i osjete želju za putovanje do njega dobili su novinari u Hrvatskoj na nedavnom predstavljanju nove mini serije “Mars” - izvrsnog dokumentarno-igranog uratka National Geographica, Imagine Entertainmenta i Radical Medije. Priča “Marsa” povezuje sadašnjost i budućnost: govori o ljudima koji danas rade na istraživanju Crvenog planeta i planiraju ostvarenje hrabrih planova o putovanju do njega.
Govori o naporima da se stvori letjelica nazvana Daedalus koja će međunarodnu ekipu astronauta, tri žene i tri muškarca, 2033. godine dovesti do Marsa i omogućiti njegovo daljnje istraživanje te, jednoga dana, kolonizaciju. I govori o njihovu epskom putovanju i svemu što će im se dogoditi kada napokon i stignu na četvrti kamenčić od Sunca. A stvari već na samom početku najveće avanture čovječanstva krenu naopako: spuštajući se prvi put u povijesti na površinu Marsa, posada Daedalusa promaši bazu za 75 kilometara i kreće na neizvjesni put pješice pustinjom i gudurama Crvenog planeta, svjesni da su izgledi za uspjeh minimalni...
Ugledni “glumci”
Dobitnici Oscara i Emmyja poput Rona Howarda i Briana Grazera udružili su se s bivšim astronautima, znanstvenicima, piscima, tehnološkim inovatorima i napravili fascinantnu priču, zanimljivu svima koji su barem jednom pogledali prema zvijezdama i postavili si filozofsko pitanje u stilu: tko smo, odakle dolazimo i, jasno, kamo idemo? U seriji se, među ostalima, pojavljuju i Charles Bolden, bivši astronaut NASA-e i njezin administrator, Neil deGrasse Tyson, genijalni znanstvenik i direktor planetarija Hayden, mlada znanstvenica Jennifer Heldmann, specijalizirana za istraživanje Mjeseca i Marsa, te James Lovell, bivši astronaut i zapovjednik misije Apollo 13. Tu su i drugi stručnjaci poput tehnološkog inovatora, milijardera Elona Muska, autora filma “Marsovac” Andyja Weira i Stephena Petraneka, pisca knjige “Kako ćemo živjeti na Marsu” koja je i nadahnula seriju. Čak su i glazbu napravile vrhunske zvijezde - Nick Cave i Warren Ellis.
Spoj dokumentarnog i igranog relativno je bezbolno napravljen pa gledatelju ni u jednom trenutku nije dosadno.
Ekstremni uvjeti
U 2016. godini, u dokumentarnom dijelu, sve aspekte projekta objašnjavaju znanstvenici i drugi stručnjaci. Vidimo tako pokusna lansiranja raketa kompanije SpaceX Elona Muska. Nije to reklama za jednog od poduzetnika čija kompanija traga za načinom da se pojednostavi i pojeftini putovanje u svemir i misija na Mars. Jer, vidimo i njihove neuspjehe i probleme s kojima se suočavaju. Glumačku ekipu, onu iz 2033. godine, pak, čine relativno nepoznati glumci. Najpoznatiji je Olivier Martinez, koji glumi Eda Granna, direktora tvrtke Mars Mission Corporation, pokretača misije. Kapetana Daedalusa, Amerikanca Bena Sawyera glumi Ben Cotton, koji je imao manje uloge u “Riddickovim kronikama” i “Van Helsingu”.
Koliko je novca uloženo u produkciju, zasad nije poznato. No, da se nije štedjelo ponajprije pokazuju igrani dijelovi priče napravljeni u maniri najkvalitetnijeg holivudskog blockbustera. Uostalom, specijalne efekte radila je ekipa stručnjaka iz Framestorea, koji su za svoj rad na filmu “Gravitacija” dobili Oscara. Howard i suradnici čak su bili na Antarktici gdje su zabilježili istraživanja o ekstremnom okolišu koji nalikuje na Mars (gdje temperature variraju od -139 do 30, a prosjek je -63 Celzijeva stupnja). Dio priče napravljen je u Maroku koji je “ glumio” Valles Marineris ili Marinerovu dolinu, mjesto spuštanja Daedalusa.
To je, kažu stručnjaci, jedno od mjesta za slijetanje buduće stvarne zemaljske letjelice. Sve što je prikazano u seriji ima uporište u stvarnosti, od uvjeta života astronauta na Dedalusu do mogućih lokacija kolonije. Filmaši su za svaki detalj pitali ljude s iskustvom - jedan od sitnih, a opet važnih i odličnih detalja je povremeno pojavljivanje lebdećih predmeta u kadru, osobnih stvari, sitnica koje pripadaju fiktivnim astronautima u brodu bez gravitacije. Ideju za to je producentima dala Mae Jemison, prva crnkinja koja je putovala u svemir.
Rekla im je kako su sitnice koje podsjećaju na obitelj i dom iznimno važne jer astronautima olakšavaju da ostanu mentalno jaki tijekom dugih putovanja svemirom. Jemison je surađivala s producentima i u vezi s mnogim drugim pitanjima o svemirskom putovanju. Detalji poput tog seriji daju i notu topline, sentimentalnosti koja dodatno naglašava opasnost i veličinu zadatka.
- Ideja je bila da priču napravimo zabavnom koliko god je moguće. Željeli smo osvojiti široku publiku, ali da pritom gledatelji nešto i nauče. Dakako, mi nismo u 2033. godini, no sve su scene zasnovane na tehnologiji i planovima koji danas postoje - objasnio je ideju “Marsa” Stephen Petranek u jednom intervjuu.
- Dakle, nije to fikcija, nego precizno zamišljanje onoga što će se dogoditi vrlo, vrlo brzo. Bit će to prije nego što mnogi očekuju. A kada postanemo vrsta koja živi na više planeta, to će biti najveći događaj od trenutka u kojem je čovjek počeo hodati uspravno, prije dva milijuna godina.
Hodajte po Marsu
Ako je Petranek u pravu, to je savršena reklama za ovu odličnu seriju - mnogi koji pogledaju “Mars” imat će prilike, jednog bliskog dana, usporediti fikciju sa stvarnošću.
U povodu globalne premijere serijala “Mars” organiziran je niz aktivnosti koje svima mogu otkriti pokoju tajnu Crvenog planeta, a nešto od toga može se doživjeti i u Hrvatskoj. Do 30. studenoga posjetitelji City Centera one Zagreb West mogu posjetiti izložbu koja donosi priču o roveru, vozilu koje već mnogo godina istražuje površinu Marsa. Vozilo je nadmašilo sva očekivanja znanstvenika i zaslužno je za mnoge važne spoznaje o planetu. Osim priče o roveru, svi posjetitelji moći će doživjeti impresivno virtualno iskustvo putovanja na Mars uz pomoć ekskluzivnih videosnimki iz serijala i virtualnih naočala te vidjeti kako izgleda putovanje, slijetanje i život na Marsu. Posebna atrakcija je Mars stepper, sprava koja će od 23. do 27. studenoga vjerno dočarati osjećaj hoda po površini Marsa.