RAZOTKRIVANJE KITOPSINE

FOTO: ZNANSTVENICI NA PRAGU RJEŠENJA MISTERIJA IZ ŽIVOTA NAJVEĆE RIBE U OCEANIMA 'Ključna stvar u cijeloj priči su nuklearni pokusi na Pacifiku...'

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 06.04.2020. u 20:21

, Image: 494522827, License: Royalty-free, Restrictions: Specifically, you may not use the Images in ways or contexts that might reasonably be construed as pornographic, defamatory, libellous or otherwise unlawful;
Specifically, you may not use images depicting any model in any unduly controversial or unflattering context, unless accompanied with a statement indicating that the person is a model and the images are being used for illustrative purposes only., Model Release: yes, Credit line: Rodrigo Friscione / ImageSource / Profimedia
Rodrigo Friscione / ImageSource / Profimedia

Kitopsina

 

Kitopsina, najveći morski pas na svijetu, a ujedno i najveća riba koja pliva svjetskim morima, može narasti do doista impozantnih proporcija. Primjerci dugi oko 12 metara su uobičajeni, ali nije toliko rijetkost da se ulovi i pravi div dužine 18 metara i težine od gotovo 20 tona.

Iako pripadaju nepravedno ozloglašenoj porodici morskih pasa, riječ je o vrlo mirnim i sporim bićima koja se uglavnom hrane planktonom i to tako da ga profiltrira kroz ogromne količine vode. Prema ljudima su uglavnom indiferentni pa tako nisu rijetki slučajevi da ronioci plivaju uz njih.

Iako većinu osnovnih stvari o tim ribama znamo, jedna od ključnih stvari i dalje je nepoznata - a to je koliko dugo mogu živjeti.

Znanstvenici vjeruju da će uskoro odgonetnuti i taj misterij, i to pomoću podataka proizašlih iz testiranja nuklearnog oružja na Pacifiku tijekom Hladnog rata, piše BBC. Naime, upravo će ta "radioaktivna ostavština" uspostaviti metodu kojom će se utvrditi ne samo starost kitopsina, nego i pomoći njihovu opstanku.

Znanstvenici kažu da je određivanje starosti kitopsina ključno za razumijevanje njihova razvoja i rasta, što su informacije nužne u zaštiti ove vrste koja je zbog izlova sve više ugrožena.

Whale shark (Rhincodon typus) feeding on plankton, Contoy Island, Quintana Roo, Mexico, Image: 295961983, License: Royalty-free, Restrictions: Specifically, you may not use the Images in ways or contexts that might reasonably be construed as pornographic, defamatory, libellous or otherwise unlawful;
Specifically, you may not use images depicting any model in any unduly controversial or unflattering context, unless accompanied with a statement indicating that the person is a model and the images are being used for illustrative purposes only., Model Release: no, Credit line: Rodrigo Friscione / Cultura RF / Profimedia
Rodrigo Friscione / Cultura RF / Profimedia

Kitopsina

 

Od kasnih 1940-ih godina nekoliko država, počevši sa SAD-om pa Sovjetskim Savezom, Ujedinjenim Kraljevstvom, Francuskom i Kinom, testiralo je nuklearno oružje na području Tihog oceana. Jedna od "nuspojava" tih testova je stvaranje radioaktivnog izotopa ugljika, ugljika-14.

Budući da je ugljik-14 završio u atmosferi, tijekom određenog perioda svako biće na zemlji apsorbiralo je dodatne količine tog izotopa, kojeg u atmosferi i dalje ima. A budući da znanstvenici znaju kojom brzinom se taj izotop raspada, to im može pomoć u određivanju starosti.

Ukratko, što je biće starije, to će se manje ugljika-14 pronaći u njemu, piše BBC.

- Svaka životinja koja je bila živa u vrijeme naglog skoka u prisutnosti ugljika-14 u atmosferi, ima taj izotop "ugrađen" u organizmu. To znači da imamo vremenski marker u kralješcima pomoću kojih možemo odrediti period tijekom kojeg su se izotopi raspali - kaže dr. Mark Meekan s australskog Instituta oceanskog života u Perthu.

Snorkeller with a juvenile whale shark (Rhincodon typus) feeding on the suface in Honda Bay, Palawan, The Philippines, Southeast Asia, Asia, Image: 474731134, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Duncan Murrell / robertharding / Profimedia
Duncan Murrell / robertharding / Profimedia

Kitopsina

 

Tim znanstvenika novi je zamah dobio kada su u Pakistanu i Tajvanu našli dva, davno uginula primjerka ovih životinja. Jednom kad su na njihove ostatke primijenili svoju metodu, saznali su da su kitopsine pravi metuzalemi.

- Ove životinje mogu doživjeti duboku starost, između 100 i 150 godina. Ovo ima jako velike implikacije po opstanak vrste jer sugerira da su mnogo ranjivije na izlov nego što smo ranije mislili - kaže Meekan koji dodaje da to objašnjava zašto su drastično smanjile populacije ovih riba u morima pokraj Tajvana ili Tajlanda, gdje ih se i dalje lovi.

- Oni naprosto nisu ostavljeni nama da radimo s njima što god želimo, to je sad jasno - kaže Meekan.

Sada kad budu mogli odrediti starost jedinki u određenoj populaciji, znanstvenici će preciznije moći odrediti je li određena populacija ugrožena, i može li se dozvoliti bilo kakav izlov.

, Image: 494522827, License: Royalty-free, Restrictions: Specifically, you may not use the Images in ways or contexts that might reasonably be construed as pornographic, defamatory, libellous or otherwise unlawful;
Specifically, you may not use images depicting any model in any unduly controversial or unflattering context, unless accompanied with a statement indicating that the person is a model and the images are being used for illustrative purposes only., Model Release: yes, Credit line: Rodrigo Friscione / ImageSource / Profimedia
Rodrigo Friscione / ImageSource / Profimedia

Kitopsina

 

Izdvajamo