MAKE NASA GREAT AGAIN

Hoće li Amerikanci uspjeti opet poslati čovjeka na Mjesec?

, Image: 11840776, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Alamy
Profimedia, Alamy

 

Make NASA great again (Učinimo NASA-u ponovno velikom), parafraza je Trumpova predizbornog slogana (Make America great again) koja se posljednjih mjeseci često čuje kada se govori o planovima američke administracije za ponovni let s ljudskom posadom na Mjesec.

U prosincu prošle godine predsjednik Donald Trump u Ovalnom je uredu Bijele kuće potpisao Direktivu o svemirskoj politici koja nalaže NASA-i da “provodi inovativan program istraživanja svemira kako bi se američke astronaute ponovno poslalo na Mjesec i naposljetku na Mars”.

Učinio je to u društvu Harrisona Schmitta, umirovljenog sveučilišnog profesora geologije i bivšeg republikanskog senatora iz Novog Meksika koji nakon smrti slavnog astronauta Eugenea Cernana nosi titulu “zadnjeg Amerikanca na Mjesecu”.

- Danas se obvezujemo da neće biti zadnji - najavio je tada Trump.

Prvi i zadnji astronaut na Mjesecu

- Vjerujem da se ova nacija samoj sebi treba obvezati da postigne cilj kojim bi prije kraja ovog desetljeća dovela čovjeka na Mjesec i vratila ga sigurno na Zemlju. Nijedan projekt u svemiru u ovom razdoblju neće biti tako impresivan za čovječanstvo - rekao je u svojem poznatom govoru u Kongresu 1961. godine američki predsjednik John F. Kennedy. Tako je rođen program Apollo, koji će rezultirati čovjekovim spuštanjem na Mjesec. Bilo je to u sklopu misije Apollo 11, kada je 20. srpnja 1969. godine Neil Armstrong izrekao glasovitu rečenicu:

Ovo je “mali korak za čovjeka, ali veliki za čovječanstvo”. Armstrongu se u šetnji Morem tišine zatim pridružio i Buzz Aldrin. Tijekom šest misija Apollo na Mjesecu je boravilo 12 astronauta, od kojih su danas živa petorica.

Posljednji su na Mjesecu boravili, 1972. godine, astronauti misije Apollo 17 Harisson Schmitt i Eugene Cernan, koji su skupili čak 109 kilograma kamenja, što je rekordan ulov na Mjesecu.

Tko je sve obećao povratak astronauta na Mjesec

Donald Trump nije prvi američki (republikanski) predsjednik koji je najavio povratak Amerikanaca na Mjesec. George Bush stariji najavio je još 1989. godine, kada se obilježavalo 20 godina misije Apollo 11, stalnu američku bazu na Mjesecu. I ne samo to, Bush stariji te je godine najavio da će se do 2019. godine američki astronauti iskrcati na Marsu. No, ništa od toga. I njegov sin George W. Bush dao je Amerikancima slična obećanja. - Povratak Mjesecu važan je korak u našem svemirskom programu. Izabrali smo istraživati svemir kako bismo poboljšali naše živote i ojačali naš nacionalni duh. Stoga nastavimo putovanje - poručio je u siječnju 2004. godine George W. Bush.

On je tada najavio program Constellation, povratak Amerikanaca na Mjesec do 2020. godine. No, kada je 2008. buknula gospodarska kriza koja je teško pogodila SAD, taj je program došao u pitanje. Naposljetku je u veljači 2010. godine Barack Obama ukinuo 40 milijardi dolara vrijedan program Constellation zbog nedostatka sredstava. Spoznavši da NASA ne mora rasipati goleme količine novca poreznih obveznika na razvoj skupih raketa i letjelica kad za to može koristiti usluge privatnih kompanija, Obamina administracija potaknula je kompeticiju među svemirskim kompanijama čiji je broj u stalnom porastu.

Tko dobiva

Trumpova administracija namjerava u 2019. godini povećati proračun za NASA-u na 19,6 milijardi dolara, što je povećanje od 2,6 posto, odnosno 500 milijuna dolara. U prijedlogu tog proračuna su i sredstva za Lunar Discovery and Exploration program, novi program robotskog istraživanja Mjeseca. Također, u prijedlogu proračuna velika se podrška daje idućem roveru za Mars, koji će biti lansiran 2020. godine. Taj rover, koji bi trebao uzeti i uzorke tla na Crvenom planetu, samo je jedan od koraka koji pokazuje da NASA i dalje planira let na Mars s ljudskom posadom.

Kao dio kontinuiranog robotskog istraživanja Sunčeva sustava, postoji i prijedlog da se 150 milijuna dolara utroši na program obrane Zemlje od potencijalno opasnih asteroida. Nastavlja se jačanje NASA-inih veza s privatnim svemirskim kompanijama, što je započela još i Obamina administracija kod prijevoza tereta na Međunarodnu svemirsku stanicu (ISS). Tako u prijedlogu NASA-ina proračuna za 2019. godinu stoji stavka od 150 milijuna dolara namijenjenih jačanju komercijalnih aktivnosti na ISS-u,

A tko gubi

Zbog Mjeseca u fokusu, stradat će niz drugih programa. Tako će biti eliminiran NASA-in ured za edukaciju, koji košta 100 milijuna dolara godišnje te pet misija povezanih s istraživanjem našeg planeta, posebice Zemljine klime.

- Uznemiravajuće je da se reže NASA-ino financiranje misija za istraživanje Zemlje. Taj će se problem odraziti i na karijere istraživača te gubitak studenata na području STEM-a - rekla je prof. Sidney Hemming sa Sveučilišta Columbia. Na udaru Trumpove administracije našla se i misija ARM (Asteroid Redirect Mission) koju je 2013. godine odobrila Obamina administracija. Cilj te misije bio je susret robotizirane letjelice s nekim velikim asteroidom u blizini Zemlje te dovlačenje velikog komada asteroida u Mjesečevu orbitu, gdje bi se nastavilo istraživanje.

Trump je, također, najavio i da će do 2025. godine presahnuti direktna američka financijska podrška Međunarodnoj svemirskoj postaji. Amerika je dosad ISS podržavala sa 3,5 milijardi dolara godišnje, a ostali partneri - Rusija, Kanada, Japan i Europa - zajednički su doprinosili s oko milijardu dolara. No, američki predsjednik ima ideju da financiranje ISS-a povjeri privatnim svemirskim kompanijama, što kritičari njegova plana smatraju jako nesigurnom opcijom za održavanje svemirske postaje.

Zašto se Amerikanci vraćaju na Mjesec

Mnogi analitičari smatraju kako u situaciji kad Kina, Japan i Rusija ističu da žele poslati ljude na Mjesec, a Europska svemirska agencija (ESA) iznosi plan o gradnji “lunarnog sela”, Donald Trump nije mogao stajati po strani. - Preusmjeravanje na Mjesec je politički pokret: i Amerika šalje ljude u svemir, a ne samo Kinezi i Rusi. S druge strane, običan čovjek može se povezati sa svemirskim letovima s ljudskom posadom. Ljudi se lakše povezuju s idejom čovjeka na Mjesecu nego rovera na Marsu - izjavio je za mjesečnik All About Space Alan Steinberg sa Sveučilišta Rice, koji je stručnjak za NASA-inu politiku.

 

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo