KLIMATSKE PROMJENE

HOĆE LI POLARNI MEDO PREŽIVJETI? Vjerojatnost da se populacija, koja se procjenjuje na 26.000 jedinki, smanji za više od 30 posto, iznosi 70 posto

Mother polar bear with a two years old cub (Ursus Maritimus), Wrangel Island, Chuckchi Sea, Chukotka, Russian Far East, Unesco World Heritage Site, Image: 171389372, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Alamy
Profimedia, Alamy

On je simbol klimatskih promjena. Polarni medvjed stanovnik je Arktika, jednog od područja na Zemlji koje je najugroženije globalnim zagrijavanjem. Iako polarni medvjed nema prirodnog neprijatelja, klimatske promjene velika su prijetnja toj trećoj po veličini kopnenoj životinji zbog topljenja leda koji je njegovo ključno stanište. Arktički morski led danas pokriva otprilike milijun četvornih metara manje no što je to bio slučaj 1979. godine, a znanstvenici upozoravaju da se led sada topi ubrzanijim tempom nego u prošlom desetljeću.

“Vjerojatnost da se populacija polarnih medvjeda, koja se procjenjuje na 26.000, smanji za više od 30 posto tijekom idućih 35 godina, iznosi 70 posto”, ustvrdili su znanstvenici na čelu s Ericom Regehrom u studiji objavljenoj 2016. godine u časopisu Royal Society Biology Letters. U toj sveobuhvatnoj studiji kombinirano je 35 godina satelitskih podataka o ledu na Arktiku sa svim poznatim promjenama u 19 grupacija polarnih medvjeda raštrkanih u Kanadi, Aljasci, Rusiji, Grenlandu i Norveškoj.

Studija u Scienceu

Do sličnih su zaključaka došle i ostale studije, uključujući onu Svjetske zaklade za prirodu (WWF) i Međunarodnog saveza za očuvanje prirode (IUCN) koji je polarnog medvjeda svrstao među ugrožene životinjske vrste.

Nedavno objavljena studija u časopisu Science pokazala je da polarni medvjedi posljednje vrijeme ne uspijevaju pronaći dovoljnu količinu hrane tijekom glavne sezone lova, a problem će biti sve veći s obzirom na klimatske promjene. Naime, zbog izgladnjivanja je došlo do promjena u metabolizmu ovih sisavaca.

Najčešći plijen bijelih medvjeda tuljanovi su mladunci. Lako ih pronalaze čak i pod snijegom u koji ih zakopaju njihove majke. Ubijaju ih snažnim udarcem po glavi, a od plijena iskoriste samo iznutrice, kožu i masnoću. U kasno ljeto i početkom jeseni sjeverni medvjedi zadržavaju se na obalama, gdje traže uginule kitove i morževe, a za ljetnih mjeseci hrane se bobicama i pokojim glodavcem. - Ustanovili smo da bijeli medvjedi imaju puno veće energetske potrebe nego što smo mislili prije - rekao je dr. Anthony Pagano sa Sveučilišta Kalifornija u Santa Cruzu, koji je vodio studiju objavljenu u Scienceu.

Surova zima

Istraživanje koje je proveo u suradnji s kolegama pokazuje da mnogi polarni medvjedi na Arktiku gube kilograme u vrijeme kad bi se trebali debljati. Za potrebe istraživanja znanstvenici su na devet ženki polarnih medvjeda stavili ogrlice za praćenje s kamerama i aplikacijama za brojenje koraka, registraciju srčanih otkucaja i drugih vitalnih podataka te da bi ih pratili za vrijeme triju proljetnih sezona. Medvjede su povremeno hvatali kako bi im provjerili krvnu sliku i izmjerili tjelesnu težinu. Došli su do zaključka da je pet polarnih medvjedica izgubilo na težini, a četiri su gubile između 1,3 i 2,5 kilograma na dan. Prosječna težina polarnih medvjeda obuhvaćenih istraživanjem iznosila je 175 kilograma, a jedan od njih je za samo devet dana izgubio zabrinjavajuća 23 kilograma. Znanstvenici su istraživanje na polarnim medvjedima proveli tijekom deset travanjskih dana, odnosno u vrijeme kad oni trebaju dobivati na težini jer im je to nužno da bi kasnije mogli imati mladunce, prehraniti ih i da bi svi zajedno preživjeli surovu zimu. No, sve je manje leda pa je medvjedima znatno otežano hvatanje mladunčadi tuljana u vrijeme koje im je ključno za lov. Manje leda na većem prostoru znači da se medvjedi moraju više kretati, često plivajući, a posljedice su veći utrošak energije, hipotermija i na koncu opasnost od ugibanja.

- Nijedan biolog ne govori da su polarni medvjedi pred izumiranjem, no oni koji su sada ugroženi upozoravaju nas na ono što slijedi - kaže dr. Steven Amstrup, vodeći znanstvenik u organizaciji Polar Beer International i jedan od vodećih stručnjaka za polarne medvjede. Amstrup smatra da bi rast globalne temperature u ovom stoljeću do dva Celzijeva stupnja omogućio polarnim medvjedima da prežive na nekim područjima.

Izdvajamo