ZAGREB - Hrvatska fuzijska istraživačka jedinica (Croatian Fusion Association - CRU) pridružila se Britanskom fuzijskom udruženju (UK Fusion Association) kao vanjska istraživačka jedinica što je od posebne važnosti za uključivanje hrvatskih znanstvenika u istraživanje razvoja i primjene termonuklearne fuzije, priopćio je danas Institut Ruđera Boškovića (IRB).
Kako se navodi, zbog sklapanja sporazuma o suradnji u Centru za fuzijsku energiju u Culhamu (CCFE) susreli su se ravnatelj IRB-a dr. Tome Antičić i koordinator CRU-a dr. Tonči Tadić s dr. Stevenom Cowleyem, predsjednikom Britanskog fuzijskog udruženja, dr. Elizabeth Surrey, voditeljicom tehnološkog programa CCFE-a, te dr. Martinom Coxom, direktorom za strategiju i tehnologiju CCFE-a.
Objašnjava se da je riječ o istraživanjima termonuklearne fuzije koje provode zemlje članice Europske unije (EU) i Europska zajednica za atomsku energiju (Euratom), te o izgradnji Međunarodnoga termonuklearnog eksperimentalnog reaktora (ITER) najnaprednijega eksperimentalnog fuzijskog reaktora u svijetu kojemu je cilj jeftiniji, čišći, sigurniji i praktički neiscrpan izvor energije.
Dodaje se da fuzija zauzima važno mjesto u programu EU-a Horizon 2020 (Obzor 2020) te u energetskoj strategiji EU-a za razdoblje do 2050. Sudjelovanje Hrvatske u fuzijskome znanstveno-istraživačkom programu EU-a važan je preduvjet za uključivanje hrvatskih poduzeća u izgradnju europske komponente ITER-a, vrijedne 6,5 milijarda eura.
Tonči Tadić istaknuo je da je sudjelovanje u radu Euratoma i njegovu fuzijskom znanstveno-istraživačkom programu obvezujuće za zemlje članice EU-a te da je izbor CCFE-a i Ujedinjenog Kraljevstva kao naših partnera u ovoj prijelaznoj fazi fuzijskog programa EU-a logičan zbog velikog iskustva britanskih kolega, te činjenice da je CCFE sjedište organizacije europskoga fuzijskog sporazuma EFDA, a tamo je i najveći fuzijski uređaj u svijetu - JET.
S obzirom na procjenu da će za dvjestotinjak godina čovječanstvo iscrpiti većinu fosilnoga goriva, mnogi fizičari vjeruju da bi energija dobivena termonuklearnom fuzijom predstavljala jeftinu i u potpunosti ekološku alternativu današnjim glavnim izvorima energije pa je pokrenut projekt ITER u kojemu sudjeluju EU, SAD, Kina, Rusija, Indija, Japan i Koreja.
ITER je najveći znanstveni eksperiment današnjice, vrijedan 13 milijarda eura, a EU financira polovicu troškova. Cilj ITER-a jest pokazati izvedivost uređaja za fuzijsku energiju na industrijskoj skali, odnosno postići tzv. samogoruću plazmu koja grije samu sebe energijom fuzijskih reakcija, oponašajući pritom način na koji Sunce proizvodi energiju. ITER bi trebao biti dovršen do 2022. uz postizanje samogoruće fuzijske plazme do 2027. godine, dok bi prva fuzijska elektrana DEMO trebala biti dovršena do 2035.
CRU su pak osnovali IRB, Institut za fiziku (IFS), Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu, te Sveučilište u Rijeci. Sjedište mu je je na IRB-a, koordinator je dr. Tonči Tadić, a koordinatori fuzijskih istraživanja na ostalim znanstveno-istraživačkim ustanovama CRU su dr. Mladen Prester, prof. dr. Nikola Čavlina, prof. dr. Dragan Poljak i prof. dr. Mladen Petravić.