STRIBOR I VELES

Hrvatska imenovala zvijezdu i planet koji kruži oko nje

NASA/REUTERS

Hrvatska je izabrala ime za dosad neimenovanu zvijezdu i njezin egzoplanet u zviježđu Risa, u sklopu obilježavanja stote obljetnice Međunarodnog astronomskog saveza (IAU). Tako će se zvijezda HD 75898 od sada zvati Stribor, a planet koji kruži oko nje dobio je ime Veles.

Ukupno je primljeno 360.000 prijedloga imena iz više od 110 zemalja, a posebna je pozornost posvećena tome da je zvijezdu moguće vidjeti teleskopom iz zemlje koja ju je imenovala.

Željezo

Državno povjerenstvo iz svake zemlje suzilo je izbor kandidata koji su dani javnosti za glasanje. Hrvatska imena su predložili Biserka Gržeta (Stribor) te Đorđe Njegovanović i Maja Lukač (Veles). Oba imena povezuju slavenska božanstva. Stribor je u slavenskoj mitologiji bog vjetra, ali i lik iz knjige “Priče iz davnine” Ivane Brlić Mažuranić. Veles je slavenski bog zemlje, voda i podzemlja, bog prirode i tajnog znanja o prirodnim zakonitostima.

Zvijezda HD 75898, Stribor, udaljena je oko 255 svjetlosnih godina od Zemlje. Radi se o žutoj zvijezdi spektralnog tipa G0, nešto toplijoj od našeg Sunca čiji je spektralni tip G2, no i znatno većoj zvijezdi - 28 posto masivnijoj, 60 posto većoj, i tri puta svijetlijoj. Stara je tek 3,8 milijardi godina, a od Sunca se najviše razlikuje po količini željeza koju sadrži - čak 186 posto više od naše lokalne zvijezde.

Plinoviti div

Planet HD 75898b, od sada Veles, nešto je veća nepoznanica od matične zvijezde. Ono što je sigurno jest da se ne radi o planetu nalik Zemlji, nego najvjerojatnije o plinovitom divu, dva do tri puta masivnijem od Jupitera. Veles se nalazi 1,27 astronomskih jedinica daleko od Stribora, što znači oko 27 posto dalje nego što je Zemlja udaljena od Sunca. Za puni krug oko Stribora, Velesu treba nešto više od godine, oko 423 dana.

Znanstvenici vjeruju kako sustav skriva barem još jedan masivni planet, veličine Jupitera ili veći, koji se nalazi 30 do 170 astronomskih jedinica daleko od Stribora. Kako se radi o masivnom i vrlo udaljenom objektu, treba mu, ovisno o masi, između 4,5 i 1900 godina za krug oko Stribora, što znači da će ga biti iznimno teško uhvatiti uz pomoć teleskopa. Znanstvenici procjenjuju njegovo postojanje na temelju kretanja središta mase Striborova sustava.

Svi sustavi koji su imenovani u sklopu inicijative IAU sastojali su se od jedne zvijezde i jednog planeta, najverojatnije plinovitog diva, koji kruži oko nje. Za svaku zvijezdu postoji mogućnost da oko nje postoje i drugi, manji planeti koji do sada nisu opaženi. Odabrani su s ciljem da bi svaka zemlja imala jednaku mogućnost imenovanja sličnih nebeskih tijela.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo