Ministrica znanosti Blaženka Divjak i Fabiola Gianotti, glavna direktorica Europskog centra za nuklearna istraživanja (CERN), u četvrtak su u Tehničkom muzeju "Nikola Tesla" u Zagrebu potpisale Sporazum o pridruženom članstvu naše zemlje tom najvećem svjetskom laboratoriju fizike elementarnih čestica. Svečanom potpisivanju prethodila je kratka demonstracija pokusa u Kabinetu Nikole Tesle, a u jednom od pokusa sudjelovale su ministrica Divjak i dr. Gianotti.
- Danas svijet ne bi bio kakav jest da nije bilo Nikole Tesle. Baš kao što se u CERN-u događaju otkrića koja mijenjaju svijet - rekla je ministrica Divjak.
Fabiola Gianotti naglasila je kako CERN ima četiri glavne misije: fundamentalna istraživanja na području fizike elementarnih čestica, razvoj novih tehnologija, edukaciju i trening mladih znanstvenika, učenika i profesora te naposljetku širenje globalne suradnje u znanosti što doprinosi miru u svijetu.
Blaženka Divjak, ministrica znanosti i obrazovanja i Fabiola Gianotti u obilasku muzeja
- Briljantni hrvatski znanstvenici i inženjeri već 40 godina surađuju u CERN-u. Kulminacija te suradnje je današnji dan, koji je povijesni. Pridruženo članstvo otvara Hrvatskoj niz mogućnosti kao što su zapošljavanje hrvatskih znanstvenika u CERN-u, sklapanje ugovora hrvatske industrije s CERN-om te edukacija i trening znanstvenika, studenata i učenika - istaknula je Fabiola Gianotti, prva žena na čelu CERN-a u 65 godina dugoj povijesti te važne znanstvene institucije. Smješten u Meyrinu, predgrađu Ženeve, na samoj granici Švicarske i Francuske, CERN je osnovan 1954. godine kako bi se zaustavio odlazak najboljih europskih fizičara u Ameriku.
Osnovalo ga je 12 europskih zemalja, među kojima i bivša Jugoslavija, koja ga je kasnije napustila. Danas CERN ima 22 članice i najbolji je primjer globalne suradnje u svijetu znanosti: zapošljava oko 2500 ljudi, ali na različitim projektima okuplja 17.000 znanstvenika stotinjak nacionalnosti iz cijelog svijeta.
Posljednjih godina CERN je diljem svijeta postao poznat po otkriću Higgsova bozona, popularne Božje čestice koja svim ostalim česticama daje masu. Za to otkriće, predstavljeno u srpnju 2012. godine, dodijeljena je Nobelova nagrada za fiziku 2013. Peteru Higgsu i Françoisu Englertu, koji su s Robertom Broutom još 1964. predvidjeli postojanje Higgsova bozona.
No, CERN je i rodilište vrhunskih tehnologija kao što je svjetska mreža, World Wide Web (WWW), koja je razvijena 1989. godine. Kao pridružena članica Hrvatska će plaćati članarinu u iznosu od milijun švicarskih franaka, a novci za tu članarinu su već predviđeni u Operativnom programu EU 2014. - 2020. godine. Inače, nepisano je pravilo da se svaki uloženi franak zemlji članici CERN-a i njezinoj industriji godišnje vraća kao četverostruka dobit.
Andrej Plenković
- Članarina od milijun franaka za nas nije puno, to je naš ulog za našu znanost i industriju kako bismo mogli napraviti idući korak, a to je punopravno učlanjenje u CERN - rekao je premijer Andrej Plenković. Svečanom potpisivanju sporazuma s CERN-om prisustvovali su mnogi istaknuti članovi akademske zajednice te predstavnici hrvatskog poslovnog svijeta.
Jurica Carić, direktor tvrtke Monting-I:
"Konačno smo dočekali ovaj dan. Naši radnici se nadaju da će imati i više posla i da će moći ostvarivati veću satnicu i veća primanja u CERN-u."
Ivica Puljak, voditelj splitske grupe fizičara u CERN-u:
"Ovo je iznimno radostan dan za mene i zadnjih 25 godina sam sanjao da se dogodi. To je izuzetno dobra vijest za znanost i naše društvo u cjelini."
Snježana Prijić Samaržija, rektorica Sveučilišta u Rijeci:
"Udruživanje s CERN-om je iznimno značajno jer je budućnost znanosti u ovakvim velikim kolaboracijama i projektima. Mi na Sveučilištu u Rijeci smo presretni što smo dio konzorcija koji sudjeluje u tom velikom projektu."
Danijel Denegri, dugogodišnji hrvatski fizičar u CERN-u:
"Ovo je ispunjenje jednog davnog programa, a počelo je 1992. godine kad je Hrvatska bila u slabom stanju. Ovo je važno i znanstveno i profesionalno i politički, jer CERN je najveći uspjeh ujedinjene Europe."
Danilo Vranić, dugogodišnji hrvatski fizičar u CERN-u:
"Od 1971. godine, kad sam počeo raditi na Institutu Ruđer Bošković, govori se o učlanjenju u CERN. Sad sam već umirovljenik, ali jako mi je drago što se to naposljetku i dogodilo."
Guy Paić, dugogodišnji hrvatski fizičar u CERN-u:
"Ovo je kraj 30 godina bitaka za ulazak, a zapravo novi početak kako bismo ispunili naše obaveze."
Kruno Pisk, bivši direktor Instituta Ruđer Bošković:
"Ovo je jako važan događaj, CERN je centar izvrsne znanosti, a impakt koji može imati na Hrvatsku je iznimno važan. To je velika šansa za povezivanje znanosti i realnog sektora."
David Smith, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković:
"Naši fizičari već dugo surađuju u CERN-u, ovo je prepoznavanje njihova truda i istraživanja. To je važno i za našu znanost i za Hrvatsku u cjelini."