Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak najavila je prije nekoliko dana kako će Hrvatska iduće godine postati pridružena članica Europskog centra za nuklearna istraživanja (CERN), jednog od najvećih i najpoznatijih svjetskih znanstvenih centara. Tridesetak hrvatskih fizičara iz Zagreba i Splita te desetak njih koji žive i rade u svijetu već surađuju u CERN-u, no članstvo u tom velikom svjetskom laboratoriju pruža nam nove mogućnosti. U ZOOM-u vas podsjećamo zašto je CERN važan za svjetsku znanost i tehnologiju.
Kako bi se zaustavio odlazak najboljih europskih fizičara u Ameriku, 12 europskih zemalja, među kojima i bivša Jugoslavija, osnovalo je 1954. godine zajednički nuklearni centar u Meyrinu, predgrađu Ženeve, na samoj granici Švicarske i Francuske.
Zašto je osnovan CERN
Krajem 1970-ih CERN je postao ravnopravan vodećim američkim nuklearnim centrima, a tijekom 1980-ih, kad ga je vodio talijanski nobelovac Carlo Rubbia, preuzeo je primat. Danas CERN ima 22 članice i najbolji je primjer globalne suradnje u svijetu znanosti: zapošljava oko 2500 ljudi, ali na različitim projektima okuplja 12.000 znanstvenika stotinjak nacionalnosti iz više od 70 zemalja. U CERN-u ponosno ističu da je ta institucija poslužila i kao model za stvaranje Europske unije. Na čelu CERN-a od 2016. godine prvi je put u njegovoj povijesti žena: talijanska fizičarka Fabiola Gianotti.
Koja su najveća otkrića
Široj javnosti CERN je poznat po otkriću Higgsova bozona 2012. godine, popularne Božje čestice koja ostalim česticama daje masu. Za to otkriće 2013. godine dodijeljena je Nobelova nagrada za fiziku Peteru Higgsu i Françoisu Englertu, koji su s pokojnim Robertom Broutom još 1964. godine predvidjeli postojanje Higgsova bozona. No, Nobelove nagrade vežu se i uz ranija otkrića u CERN-u.
- CERN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata kako bi se preokrenuo trend odljeva pametnih i sposobnih ljudi u SAD i sa željom da se u Europi radi vrhunska znanost na fronti istraživanja. Taj san ostvaren je 1984. godine, kada su Carlo Rubbia i Simon Van der Meer dobili Nobelovu nagradu za otkriće W i Z bozona, prijenosnike slabe interakcije. Zatim je 1992. godine Georges Charpak dobio Nobelovu nagradu za otkriće mnogožičanih komora, detektora koji su omogućili efikasnije snimanje tragova prolaska nabijenih čestica - pojasnio je Mirko Planinić, profesor na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) u Zagrebu.
- Hrvatska bi trebala učiti iz tih povijesnih razloga jer su jedan od načina za zadržavanje mladih i sposobnih ljudi kompetitivni međunarodni projekti u kojima mogu sudjelovati radeći i studirajući u hrvatskim obrazovnim i znanstvenim institucijama koje surađuju s CERN-om - istaknuo je Planinić, koji je i voditelj zagrebačke skupine koja surađuje na eksperimentu ALICE u CERN-u. U sklopu tog eksperimenta fizičari iz cijelog svijeta istražuju uvjete koji su vladali neposredno nakon Velikog praska.
CERN nije samo vodeći svjetski znanstveni centar u fizici elementarnih čestica nego i mjesto gdje su nastale mnoge vrhunske tehnologije koje su našle primjenu u svakodnevnom životu.
Rodilište top tehnologija
- U CERN-u je razvijen, primjerice, Medipix, čip za snimanje i otkrivanje čestica. Izvorni koncept Medipixa je da radi poput kamere i broji svaku pojedinu česticu koja udara piksele kada je otvoren elektronički okidač. To omogućuje snimanje slika visoke razlučivosti i velikog kontrasta, što ga čini jedinstvenim za slikovne aplikacije.
Pomoću te tehnologije napravljena je prva 3D slika u boji dijela ljudskog tijela uz upotrebu X-zraka - rekao je prof. Planinić. Nepisano je pravilo da se svaki uloženi franak zemlji članici CERN-a i njezinoj industriji godišnje vraća kao četverostruka dobit. Zagrebački Končar prva je i dosad jedina tvrtka iz Hrvatske koja je surađivala s CERN-om. Početkom 1960-ih, dok je Jugoslavija još bila članica CERN-a, Končar je CERN-u isporučio magnete te na osnovi toga dobio niz narudžbi u Europi.
World Wide Web
U CERN-u je 1991. godine razvijena svjetska mreža, World Wide Web (WWW), bez koje je teško zamisliti modernu komunikaciju. Britanski fizičar dr. Tim Berners-Lee dobio je zadatak da izmisli sustav za razmjenu informacija među znanstvenicima te je nakon nekog vremena došao na ideju o World Wide Webu. Na samom početku tehnički detalji, premda vrlo originalni, nisu bili zaštićeni nikakvim patentom niti drugom vrstom zaštite.
To je značilo da je svatko mogao uzeti protokole i druge tehničke informacije, neznatno ih izmijeniti te registrirati kao svoje intelektualno vlasništvo. To se, na sreću, ipak nije dogodilo, a veliku zaslugu za to snosi i dr. François Flückiger iz računalnog odjela CERN-a.
On je brzo shvatio je značenje ideje svjetske mreže, u čijem je razvoju i sam sudjelovao. Nekoliko tjedana nakon objavljivanja zaštitio je protokole World Wide Weba i ostale tehničke informacije tako da su postale javno vlasništvo. Razvijen u javnom institutu kakav je CERN, koji se financira iz proračuna zemalja članica, World Wide Web je na raspolaganju cijelom svijetu te je postao je centralno mjesto komunikacije i razmjene informacija, upravo ono što je i bila ishodišna ideja.
Zašto je članstvo važno
Naša će zemlja idućih nekoliko godina biti pridružena članica CERN-a, za što će plaćati članarinu od milijun švicarskih franaka. Novac za tu članarinu već je predviđen u Operativnom programu 2014. - 2020. godine. Članstvo u CERN-u pruža nam niz mogućnosti. - Možemo se javljati na natječaje koje raspisuje CERN, s time da će se oni potruditi da dobijemo poslova barem u vrijednosti naše članarine. Time naša industrija postaje kompetitivnija na zahtjevnom međunarodnom tržištu.
Možemo besplatno koristiti tehnologiju razvijenu na CERN-u i ugrađivati je u naše proizvode. Možemo slati naše studente na dulje boravke u CERN o njihovu trošku, a dosad smo mogli slati samo jednog studenta godišnje. Također, možemo slati naše nastavnike fizike na dulje ljetne boravke na CERN. Nadalje, pruža nam se mogućnost za dobivanje više radnih mjesta za usavršavanje znanstvenika prirodoslovnih i tehničkih struka, tzv. CERN fellow pozicije. To je naročito važno za mlade znanstvenike - istaknuo je prof. Planinić. Osvrnuo se i na neke izjave da članstvo u CERN-u Hrvatskoj nije isplativo.
- Pitanje isplativosti moglo se postavljati i u slučaju članarine u EU. Prvih godina nismo mogli povući novca koliko smo uplatili jer nismo bili spremni za projekte koji su se nudili. Ove godine naša je znanost povukla sav novac koje su nudili strukturni fondovi EU. Sve zemlje u našem okruženju, uključujući Sloveniju i Srbiju, zaključile su da je članstvo u CERN-u isplativo. Irska je naručila neovisnu studiju vanjske konzultantske tvrtke koja je propitivala sve članarine u znanstvenim udruženjima i došla do zaključka da se pridruženo članstvo u CERN-u isplati - zaključio je Mirko Planinić.
Najveći stroj na svijetu
Jedan od simbola CERN-a je i LHC (veliki hadronski sudarač), najveći znanstveni instrument na svijetu uz pomoć kojeg fizičari mogu rekonstruirati uvjete koji su vladali u prvim trenucima svemira, za koji se smatra da je nastao Velikom praskom (Big bang) prije 13,7 milijardi godina. LHC se nalazi na dubini od 100 metara u tunelu opsega 27 kilometara, čiji je jedan dio u Švicarskoj, a drugi u Francuskoj.