VELIK USPJEH

HRVATSKI STUDENT U TIMU KOJI JE DOŠAO DO VELIKOG OTKRIĆA U MEDICINI Ulovili 'razgovor' između organela ključnih za razvoj teških bolesti

Zagreb, 060505.
Press medils.
Na slici: prof. ivan djikic, Miroslav Radman, prof. Dimitri Krainc.
Foto: Davor Pongracic / CROPIX
Davor Pongracic / CROPIX

Na slici: prof. Ivan Djikic, Miroslav Radman, prof. Dimitri Krainc

 

Skupina znanstvenika pod vodstvom prof. Dimitrija Krainca, svjetski uspješnog bivšeg studenta Medicinskog fakulteta, došla je do otkrića važnog za razumijevanje niza oboljenja, uključujući Parkinsonovu i Alzheimerovu bolest te rak. Kraincov tim s Northwestern Universityja u Chicagu prvi je otkrio da dvije ključne stanične strukture, mitohondriji i lizosomi, dolaze u izravni kontakt kako bi regulirale svoje funkcije.

Razgovor
 

Ovo važno fundamentalno otkriće objavljeno je u vodećem svjetskom znanstvenom časopisu Nature.

- Na neki način, mislimo da smo otkrili sve glavne unutarnje funkcije naših stanica u 21. stoljeću. K tome, u ovoj studiji identificirali smo kako te dvije organele, mitohondriji i lizosomi, izravno ‘razgovaraju’ jedna s drugom - pojasnio je prof. Krainc, predstojnik Klinike za neurologiju na Northwestern Universityju.

Mitohondriji i lizosomi su ključne strukture za svaku stanicu u tijelu, gdje igraju različite uloge. Mitohondriji su stanične tvornice energije dok su lizosomi stanične tvornice za recikliranje otpada. Poremećaj tih organela povezan je s nizom bolesti, uključujući neurodegenerativna oboljenja i rak. Kraincov tim prvi je identificirao izravni fizički kontakt između mitohondrija i lizosoma pomoću videomikroskopa s fluorescentnim obilježavanjem dviju organela. Znanstvenici su tako uočili da su mitohondriji i lizosomi formirali stabilne kontakte unutar živih ljudskih stanica.

Krainc i suradnici su koristili i druge metode, poput elektronskog mikroskopa i superrezolucije (SR) te su tako spoznali da je formiranje i naknadno slabljenje kontakata između mitohondrija i lizosoma regulirano proteinom RAB7.

Toksična kaskada

- Iznimno je važno da sada znamo kako ovi mitohondriji i lizosomi izravno razgovaraju. U našim budućim istraživanjima detaljno ćemo istražiti kako su ti kontakti poremećeni kod raznih oboljenja, uključujući i Parkinsonovu bolest. Također, istražit ćemo i kako ih terapeutski obnoviti - naglasio je Krainc.

Njegov je tim prije nekoliko mjeseci otkrio toksičnu kaskadu koja vodi do propadanja neurona kod Parkinsonove bolesti. Ta kaskada je također povezana s poremećajima u funkcioniranju mitohondrija i lizosoma.

Znanstveni put

Dimitri Krainc (52) osnovnu je i srednju školu završio u Sloveniji, a Medicinski fakultet (MF) u Zagrebu. Nakon diplome otišao je na znanstveno usavršavanje na prestižni Harvard i u Massachusetts General Hospital, gdje je završio i specijalizaciju iz neurologije.

U jesen 2003. vratio se u Hrvatsku. Tada je postao predstojnik Neurološke klinike KBC-a Zagreb i profesor na Medicinskom fakultetu. Bio je i voditelj Centra za funkcionalnu genomiku, zajedničkom projektu KBC-a i MF-a. Nakon toga vratio u Ameriku. Nakon više od dva desetljeća rada na Harvardu, 2013. godine prešao je na Northwestern University.

Klinika za neurologiju, koju vodi, rangirana je kao jedna od deset najboljih u SAD-u. Dimitri Krainc je i direktor Centra za rijetke neurološke bolesti.

Izdvajamo