Skupina znanstvenika pod vodstvom prof. Dimitrija Krainca, svjetski uspješnog bivšeg studenta Medicinskog fakulteta, došla je do otkrića važnog za razumijevanje niza oboljenja, uključujući Parkinsonovu i Alzheimerovu bolest te rak. Kraincov tim s Northwestern Universityja u Chicagu prvi je otkrio da dvije ključne stanične strukture, mitohondriji i lizosomi, dolaze u izravni kontakt kako bi regulirale svoje funkcije.
Razgovor
Ovo važno fundamentalno otkriće objavljeno je u vodećem svjetskom znanstvenom časopisu Nature.
- Na neki način, mislimo da smo otkrili sve glavne unutarnje funkcije naših stanica u 21. stoljeću. K tome, u ovoj studiji identificirali smo kako te dvije organele, mitohondriji i lizosomi, izravno ‘razgovaraju’ jedna s drugom - pojasnio je prof. Krainc, predstojnik Klinike za neurologiju na Northwestern Universityju.
Mitohondriji i lizosomi su ključne strukture za svaku stanicu u tijelu, gdje igraju različite uloge. Mitohondriji su stanične tvornice energije dok su lizosomi stanične tvornice za recikliranje otpada. Poremećaj tih organela povezan je s nizom bolesti, uključujući neurodegenerativna oboljenja i rak. Kraincov tim prvi je identificirao izravni fizički kontakt između mitohondrija i lizosoma pomoću videomikroskopa s fluorescentnim obilježavanjem dviju organela. Znanstvenici su tako uočili da su mitohondriji i lizosomi formirali stabilne kontakte unutar živih ljudskih stanica.
Krainc i suradnici su koristili i druge metode, poput elektronskog mikroskopa i superrezolucije (SR) te su tako spoznali da je formiranje i naknadno slabljenje kontakata između mitohondrija i lizosoma regulirano proteinom RAB7.
Toksična kaskada
- Iznimno je važno da sada znamo kako ovi mitohondriji i lizosomi izravno razgovaraju. U našim budućim istraživanjima detaljno ćemo istražiti kako su ti kontakti poremećeni kod raznih oboljenja, uključujući i Parkinsonovu bolest. Također, istražit ćemo i kako ih terapeutski obnoviti - naglasio je Krainc.
Njegov je tim prije nekoliko mjeseci otkrio toksičnu kaskadu koja vodi do propadanja neurona kod Parkinsonove bolesti. Ta kaskada je također povezana s poremećajima u funkcioniranju mitohondrija i lizosoma.
Znanstveni put
Dimitri Krainc (52) osnovnu je i srednju školu završio u Sloveniji, a Medicinski fakultet (MF) u Zagrebu. Nakon diplome otišao je na znanstveno usavršavanje na prestižni Harvard i u Massachusetts General Hospital, gdje je završio i specijalizaciju iz neurologije.
U jesen 2003. vratio se u Hrvatsku. Tada je postao predstojnik Neurološke klinike KBC-a Zagreb i profesor na Medicinskom fakultetu. Bio je i voditelj Centra za funkcionalnu genomiku, zajedničkom projektu KBC-a i MF-a. Nakon toga vratio u Ameriku. Nakon više od dva desetljeća rada na Harvardu, 2013. godine prešao je na Northwestern University.
Klinika za neurologiju, koju vodi, rangirana je kao jedna od deset najboljih u SAD-u. Dimitri Krainc je i direktor Centra za rijetke neurološke bolesti.