VLADIMIR IVKOVIĆ

HRVATSKI ZNANSTVENIK U MEGAPROJEKTU OD MILIJARDU DOLARA Radi na stanici koja će kružiti oko Mjeseca

Vladimir Ivković

Prvi put će se integrirano istraživati promjene u fiziologiji i ponašanju astronauta zbog dugoročnog boravka u svemiru, kaže doktor Ivković

Pred međunarodnom znanstvenom zajednicom u idućih je desetak godina novi izazov u svemiru: gradnja interplanetarne stanice Lunar Gateway koja će kružiti oko Mjeseca. Među znanstvenicima uključenima u pripreme tog megaprojekta je i dr. Vladimir Ivković, neuroznanstvenik s Harvarda i Massachusetts General Hospitala u Bostonu.

Vladimir Ivković i njegovi suradnici nedavno su dobili važan projekt koji će se tijekom ovog desetljeća odvijati na Međunarodnoj svemirskoj stanici (ISS).

Visoka orbita

- Projekt naše istraživačke grupe NASA je odabrala kao jedan od nekolicine biomedicinskih projekata koji će prvi put integrirano istraživati promjene u fiziologiji i ponašanju astronauta uslijed dugoročnog boravka u svemiru, na ISS-u. Svrha istraživanja je razumjeti fiziološke i neurokognitivne mehanizme koji reguliraju sposobnost ljudskog tijela na prilagodbu dugotrajnom boravku u svemiru - pojasnio je Vladimir Ivković.

- Također, želimo smanjiti zdravstvene rizike koji ugrožavaju sigurnost astronauta i njihovu sposobnost obavljanja operativnih zadataka tijekom dugoročnih svemirskih misija: na ISS-u te u budućnosti na Lunar Gateway, ali i na Mjesecu te Marsu.

Osim toga, i ne manje važno, ove će nam spoznaje pomoći u razumijevanju i liječenju bolesti od kojih pate brojni pacijenti na Zemlji, poput karcinoma, moždanih udara, bolesti imunološkog sustava te psihijatrijskih poremećaja poput depresije, anksioznosti i sličnih - dodao je Ivković.

Lunar Gateway jedan je od najambicioznijih znanstveno-tehnoloških projekata naše civilizacije. Poput ISS-a zamišljen je kao stalna baza u svemiru u kojoj će se smjenjivati ljudske posade. Prošli tjedan predstavnici NASA-e i ESA-e dogovorili su se da će Lunar Gateway biti postavljen u visoku, jako izduženu eliptičnu orbitu oko Mjeseca. Od Mjeseca će najbliže biti udaljena 1500 kilometara, a najudaljenija 70.000 kilometara. Prvi elementi stanice trebali bi biti lansirani 2022. godine, nakon čega bi se postupno gradila do 2026. godine, kad se planira operativna uporaba Lunar Gatewaya.

Cijena projekta još nije poznata, no optimistički se procjenjuje da će Lunar Gateway koštati manje od 150 milijardi dolara, koliko je stajao ISS, najskuplji znanstveno-tehnološki pothvat u povijesti. Osim NASA-e i ESA-e, u projekt su zasad uključene i Roscosmos, JAXA i CSA, ruska, japanska i kanadska svemirska agencija.

 

Pripreme za let

- Izazova je mnogo, kao i kod svakog velikog znanstvenoistraživačkog svemirskog projekta. Najveći je izazov tehnički - gradnja, a kasnije i održavanje svemirske stanice izvan niske Zemljine orbite. Sljedeći je izazov ne manje velik, a svodi se na očuvanje zdravlja i operativnih sposobnosti posada koje će boraviti na Lunar Gatewayu. Prije svega mislim na zdravstvene rizike uslijed izolacije i izloženosti ekstremnim uvjetima okoliša, svemirskom zračenju te posljedičnim promjenama u funkcijama mozga, srca, krvožilnog i imunološkog sustava, kao i psihijatrijskim poremećajima - ustvrdio je Vladimir Ivković.

Pred hrvatskim je znanstvenikom uzbudljivo razdoblje jer ga na Zemlji čeka vođenje jedinstvenog istraživanja na ISS-u koji je u orbiti na visini od oko 408 kilometara.

- Trenutno smo u fazi pripreme za let. Tijekom sljedećih godina na astronautima koji će boraviti na ISS-u trebali bismo pratiti fiziološke funkcije mozga, srca i krvožilnog i imunološkog sustava te sposobnost obavljanja zahtjevnih operativnih i kognitivnih zadataka poput pristajanja dvaju ili više svemirskih brodova ili slijetanja na Mjesec ili Mars. K tome, kontinuirano ćemo pratiti kvalitetu i dužinu sna kao važnog fiziološkog regulatora, promjene u intrakranijalnom tlaku astronauta te neurokognitivne funkcije koje predstavljaju značajne zdravstvene i operativne rizike tijekom svemirskih misija - pojasnio je Ivković.

Istraživanje hrvatskog znanstvenika i njegovih suradnika osmišljeno je kako bi znanstvenicima omogućilo razumijevanje utjecaja kontinuiranog dugotrajnog boravka u svemiru duljeg od šest ili 12 mjeseci, a za koje sada ima jako malo podataka.

Zaštita u misijama  

- Nove spoznaje koje bi proizašle iz ovih integriranih istraživanja pridonijele bi određivanju profila misija na Lunar Gatewayu te pripremama i zdravstvenoj zaštiti astronauta tijekom misija na tu interplanetarnu stanicu, zatim na Mjesec i Mars. Ponosni smo na odabir našeg projekta u velikoj konkurenciji te na činjenicu da ćemo po našim spoznajama prvi provesti funkcionalno oslikavanje mozga u svemiru - zaključio je Vladimir Ivković. 

Psiholog, magistar biologije i doktor neuroznanosti

Vladimir Ivković (41) rođen je u Zagrebu, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je psihologiju na Sveučilištu Webster u Beču (1999.), magistrirao biologiju na Sveučilištu Zagreb (2005.) te svemirske znanosti na Međunarodnom svemirskom sveučilištu u Strasbourgu (2006.), a doktorirao neuroznanosti na Sveučilištu Houston (2012). Završio je postdoktorski studij na Harvard Medical School i Massachusetts General Hospital, gdje nastavlja znanstvenoistraživačku i nastavnu karijeru.

 

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo