ZBOG NJIH VOLIMO ZNANOST

I MI SVOJEG NEILA DEGRASSEA TYSONA ZA TRKU IMAMO 'Da, ljude zanima svemir. Ali češće nas pitaju zašto se znoje ljeti i kako im točno radi fen'

Zagreb, 071217. 4 hrvatska znanstvenika za temu kako populariziraju znanost u Hrvata.
Na fotografiji: Ante Radonic, Sasa Ceci, Dario Hrupec, Marko Kosicek.
Foto: Neja Markicevic / CROPIX
Neja Markicevic / HANZA MEDIA

S lijeva na desno: Ante Radonić, astronom (popularizator svemirskih letova, predavač utorkom od 20 do 22 sata nastupa u “Andromedi” na 2. programu Hrvatskog radija); Dario Hrupec, docent na Sveučilištu u Osijeku (autor bloga Storm, gl. urednik časopisa Priroda koji izlazi već 105 godina); Saša Ceci, doktor fizike Institut Ruđer Bošković (autor Blesimetra Facebook: 1572 pratitelja i 1612 prijatelja, začetnik “Skeptika u pubu”) i Marko Košiček, biokemičar s Instituta Ruđer Bošković (pobjednik Fame Laba 2008., vodi “Treći element” s Cecijem. Sve epizode dostupne su na YouTubeu)

Svakoga utorka u 21 sat tisuće hrvatskih zaljubljenika u znanost prikovane su za televizijske ekrane kako bi pratili televizijsku emisiju “Kozmos: Neustrašivo kroz tamu” koju vodi američki astrofizičar Neil deGrasse Tyson.

Ta je serija diljem svijeta postigla izvanredan uspjeh, a lani ju je gledalo 135 milijuna gledatelja u 180 zemalja. Zahvaljujući seriji Neil deGrasse Tyson (59) stekao je status jednog od najvećih popularizatora znanosti današnjice, a mnogi ga uspoređuju s legendarnim Carlom Saganom (1934. - 1996.).

U posljednje vrijeme u promidžbu znanosti i kod nas se uključuje sve veći broj znanstvenika, edukatora, studenata i novinara, a četvorica trenutačno najpopularnijih - Ante Radonić, Dario Hrupec, Marko Košiček i Saša Ceci - pokušali su nam odgovoriti na pitanje ima li konačno i Hrvatska svojeg Neila deGrassea Tysona.

- Popularizacijom znanosti bavim se profesionalno od 1972. godine, kad sam počeo raditi u Tehničkom muzeju “Nikola Tesla” gdje sam proveo svoj radni vijek. Sad sam u mirovini, ali i daljem surađujem s njima. Interes za popularizacijom znanosti kod nas je postajao i prije, no vjerujem da se danas veći broj ljudi time bavi. To je omogućio i način života, imamo i bolje uvjete, a danas su popularizatori bolje povezani s publikom, posebice pomoću društvenih mreža - rekao je Ante Radonić (66), naš najpoznatiji popularizator svemirskih letova, o kojima priča s toliko strasti da i najdosadniji tehnički detalj učini zanimljivim.

Slavni astronauti

- Tijekom nekoliko desetljeća imao sam mnogo zanimljivih gostiju, poput astronauta Charlesa Dukea iz misije Apollo 16, dakle jednog od 12 ljudi koji su hodali po Mjesecu. On je čak dva puta gostovao u Zagrebu i njegova su predavanja bilo iznimno lijepa. Također, surađivali smo s pokojnim Mikeom Vucelićem koji je radio u kontroli misije tijekom programa Apollo. Mike je bio porijeklom iz Hrvatske, a diplomirao je na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. Bio nam je jedan od najdražih gostiju - prisjetio se Ante Radonić.

Ističe kako su mu najsimpatičnija bila pitanja koja mu postavljaju djeca.

- Posebno vas iznenade djeca iz dječjeg vrtića. Nisu samo znanstvenici fascinirani crnim rupama, nego su one zanimljive i maloj djeci. Jednom me jedan dječak pitao: “Striček, ako čovjek upadne u crnu rupu, ima li tu krvi?” Pitaju me postoje li drugi svemiri te ako postoje, što se nalazi između njih? - kaže Radonić.

Kad je Ante Radonić počeo svoju popularizacijsku aktivnost, Marko Košiček (33), biokemičar s Instituta Ruđer Bošković (IRB) nije još bio ni rođen.

Košiček, koji sa Sašom Cecijem vodi popularno-znanstvenu emisiju “Treći element” na HRT-u pozornost javnosti je skrenuo kada je u lipnju 2008. godine pobijedio na Laboratoriju slave (FameLab) na Festivalu znanosti u britanskom gradu Cheltenhamu. FameLab svojevrsna je znanstvena inačica “American Idola”, a tijekom natjecanja mladi istraživači pokušavaju publici predstaviti neku znanstvenu temu na jednostavan i zabavan način.

Istražuje Alzheimera

Marko je tada osvojio žiri i publiku svojom prezentacijom biokemije ljubavi. U međuvremenu je doktorirao, a na Ruđeru se bavi istraživanjem povezanosti Alzheimerove bolesti i kolesterola.

- Popularizacijom znanosti bavim se posljednjih desetak godina. Počelo je 2007. godine kad sam prvi put vodio projekt Ljetne škole znanosti u Višnjanu, a nakon pobjede na Fame Labu 2008. godine je krenulo intenzivnije. Od 2013. godine zajedno sa Sašom Cecijem vodim emisiju, a uskoro će biti emitirana 150. emisija - pojašnjava Marko Košiček koji priznaje da prije svakog nastupa ima tremu.

- Veliki sam tremaš, završio sam glazbenu školu, a najbolje sam izvodio tremolo, toliko sam drhtao. Da su me tad pitali hoću li raditi nešto što je vezano uz istupe u javnosti, rekao bih: “Nikako”. međutim, kroz Fame Lab i brojne radionice koje sam održao naučio sam kontrolirati tremu tako da se tijekom snimanja emisije potpuno fokusiram na posao - istaknuo je Košiček.

I njegov kolega iz emisije “Treći element” Saša Ceci priznaje da ima tremu, ali da je ona na neki način poticajna.

- Uvijek imam tremu, no ona je dobra da te spusti na zemlju da ne “zabriješ” totalno - ističe Saša Ceci (44), doktor fizike, koji također radi na Ruđeru. U njegovu formiranju kao popularizatora znanosti važnu ulogu imao je naš portal Jutarnji.hr.

- Popularizacijom znanosti u javnosti se bavim od 2010. godine, a krenulo je s blogom Blesimetar na Jutarnji.hr, u kojem sam se na znanstveno prihvatljiv način osvrtao na teme kao što su cijepljenje, horoskopi, homeopatija itd. Kasnije sam te blogove objavio u knjizi “Blesimetar, iliti koliko je krivo biti u krivu”. Jedan sam i od začetnika Skeptika u pubu te jedan od organizatora Otvorenih dana IRB-a gdje smo počeli s nekim radionicama za mlade koje sada vodim - ispričao je Saša Ceci.

Njegovi su Facebook statusi u kojima je objašnjavao posve obične pojave, poput znojenja, ljetos bili veliki hit.

- Kako često promoviram kritički način razmišljanja, ljudi mi kažu: “Da, ja sam jednom prilikom izrekao svoje kritičko mišljenje na poslu pa sam dobio po nosu”. To je bolno istinit komentar. Inače, bilo mi je fora pitanje klinca iz trećeg razreda osnovne škole kako fen suši kosu. Srećom, znao sam odgovor - kaže Ceci.

Stotine predavanja

I doktor fizike Dario Hrupec (47), docent na Sveučilištu u Osijeku, postao je poznat po svojem blogu Storm na portalu Jutarnji.hr.

- Ipak, moj početak popularizacije seže u 2005. godinu kad sam počeo pisati popularno-znanstvene članke za Matematički list, magazin Čovjek i svemir itd. Zatim sam 2006. godine počeo držati popularno-znanstvena predavanja u javnosti, a dosad sam održao više od 100 takvih predavanja. Zatim sam 2010. godine počeo pisati blog na Jutarnji.hr, a od 2011. godine organiziram predavanja drugih ljudi. Dosad sam objavio dvije knjige popularno-znanstvenih tekstova, a od početka ove godine preuzeo sam i mjesto glavnog urednika časopisa Priroda koji kontinuirano izlazi 105 godina - ispričao je Dario Hrupec. Ističe kako se na predavanjima često susreće sa zabavnim, ali i fundamentalnim pitanjima na koja nema odgovor.

- Ljudi me najčešće pitaju u što se svemir širi. Ako se svemir širi, što je tamo vani? Odgovaram im: “Ne postoji prostor izvan svemira u koji bi se svemir širio. Svemir je sve što postoji. Nema ‘nečega’, neke praznine, izvan svemira”. Inače, ljudi koji se odluče popularizirati znanost moraju biti spremni da kad nemaju odgovor otvoreno kažu da ne znaju - istaknuo je Hrupec.

Međutim, tko bi mogao biti “hrvatski Neil deGrasse Tyson”, upitala sam naše sugovornike.

- U jednoj od epizoda Neil nosi crnu košulju i crni sako. Pa tako sam ja odjeven u emisiji “Treći element”. Dakle, dileme nema: ja sam hrvatski Neil deGrasse Tyson - u šali kaže Saša Ceci.

Tagovi

Promo

Izdvajamo