Spolni hormoni mogu pogoršati simptome i preživljavanje kod pacijenata oboljelih od autoimunih bolesti, pokazala je studija hrvatske znanstvenice dr. Vedrane Högqvist Tabor i oxfordskih istraživača, objavljena u časopisu Trends in Ecology and Evolution.
Studija je obuhvatila više od 20.000 pacijenata oboljelih od kroničnih i autoimunih bolesti. Riječ je o bolestima koje nastaju kao posljedica pretjerane reakcije imunološkog sustava protiv tvari, organizama i tkiva normalno prisutnih u tijelu.
Problemi sa štitnjačom
- Nama je bio cilj razumjeti kako hormoni utječu na razvoj i težinu kroničnih bolesti, posebno kod žena. Većina osoba s maternicom ima mjesečni menstrualni ciklus koji se više ili manje redovito ponavlja barem dvadesetak godina, a tijekom tog ciklusa izmjenjuju se dva dominantna hormona: estrogen i progesteron. Svaki od njih aktivira različite molekule u našem tijelu, odgovorne za naše zdravlje, ali isto tako odgovorne i za razvoj velikog broja bolesti. Omjer hormona je jako bitan u funkcioniranju našeg imunološkog sustava, važan je za uspješnu trudnoću, ali i za ravnotežu između prevencije i razvoja određenih vrsta raka: pluća, dojke ili štitnjače - pojasnila je dr. Vedrana Högqvist Tabor, suosnivačica i direktorica digitalne kompanije BOOST Thyroid sa sjedištem u Berlinu.
- Naš trenutačni projekt BOOST Thyroid ima cilj pomoći osobama koje imaju neaktivnu štitnjaču i autoimunu bolest Hashimotov sindrom. Procjenjuje se da trenutačno 200 milijuna ljudi ima problema sa štitnjačom, a u Hrvatskoj je riječ o otprilike svakoj petoj ženi. Hashimotov sindrom nije samo bolest štitnjače, nego je bolest u kojoj imunološki sustav gubi toleranciju na vlastite organe te ih uništava. To rezultira neaktivnom štitnjačom, nakupljanjem suvišnih kilograma, probavnim problemima, problemima s plodnošću te drugim komplikacijama - rekla je dr. Högqvist Tabor.
Naglasila je kako je BOOST Thyroid dobitnik Pečata izvrsnosti Europske komisije te je financiran iz programa “Obzor 2020.”.
- Trenutačno imamo mobilnu aplikaciju za iPhone kojoj je cilj olakšati život pacijentima i doktorima. Naš tim se sastoji od doktora znanosti iz područja biomedicine, kompjutorskih znanosti, strojnog učenja, distribuiranih sustava i umjetne inteligencije. Cilj nam je u budućnosti pomoći cijelom spektru autoimunih bolesti - rekla je dr. Högqvist Tabor čija su istraživanja autoimunih bolesti dijelom motivirana i činjenicom da pati od Hashimotova sindroma.
Emotivna komponenta
- Moja istraživanja uvijek imaju emotivnu komponentu. Hashimotov sindrom je definitivno moja motivacija. Nadam se da će rezultati naše studije pomoći liječnicima u terapiji autoimunih bolesti. Liječnici su prezaposleni i bez istinski pravog vremena da se posvete istraživanju. Pacijenti više ne mogu biti pasivni sudionici u tom odnosu, oni moraju preuzeti dio odgovornosti za vlastito zdravlje. Primjerice, mogu pratiti simptome svaki dan te ih prezentirati liječniku mogu sami otkriti uzorke vlastitog ponašanja i kako im ono mijenja zdravlje - naglasila je Tabor.
Vedrana Tabor (41) rođena je u Zagrebu gdje je diplomirala molekularnu biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF). Nakon diplome usavršavala se na Nizozemskom institutu za istraživanje raka (NKI) u Amsterdamu te u Centru Max Delbrück u Berlinu i berlinskom Institutu za molekularnu farmakologiju