ZAGREB - Još četiri dana dijeli nas od velike i važne UN-ove klimatske konferencije u Kopenhagenu. Tisuće delegata, klimatskih znanstvenika, gospodarstvenika, političara i državnika, među kojima i američki predsjednik Barack Obama, raspravljat će od 7. do 18. prosinca o novom sporazumu kojim bi trebalo zauzdati sve opasnije globalno zagrijavanje našeg planeta.
No, jeste li se upitali koliko ste “zeleni” u svakodnevnom životu? Britanski znanstvenik Dave S. Reay, koji se bavi istraživanjem okoliša, izračunao je kolika je ekocijena naših navika poput ispijanja kave, kupnje najnovijih modnih linija ili fascinacije sofisticiranim gadgetima. Evo njegovih spoznaja objavljenih u knjizi “Your Planet Needs You”.
1. Kava
Malo tko od nas može zamisliti život bez kave. Ipak, treba imati na umu da je šalica crne kave odgovorna za emisiju 125 grama ugljičnog dioksida. Užitak u šalici instant kave smanjit će razinu emisije na 80 grama. Konzumirate li instant kavu šest dana u tjednu, to je 175 kilograma emisije ugljičnog dioksida godišnje, što je ekvivalent emisiji jednog leta avionom od Rima do Londona. Pijete li, k tome, kavu s mlijekom, vaša će se razina emisije povećati za trećinu zbog metana koji je nusprodukt uzgoja stoke.
2. Toaletni papir
Proizvodnja toaletnog papira sektor je koji ne samo da guta energiju nego i prouzročuje uništenje šuma. Stoga su u nekim europskim zemljama počeli propagirati korištenje recikliranog papira. Korištenje recikliranog toaletnog papira značajan je doprinos u štednji energije i vode. Svaki kilogram recikliranog papira štedi 30 litara vode i između tri i četiri kilovatsata električne energije.
3. Elektronski uređaji i gadgeti
Neki plazma ekrani veliki su zagađivači atmosfere, odgovorni za emisiju oko tone ugljičnog dioksida godišnje. Atmosferu zagađuju i uređaji koji se posljednjih godina koriste za zagrijavanje terasa kafića jer su za svega četiri sata rada odgovorni za emisiju oko 10 kilograma ugljičnog dioksida.
4. ‘Brza moda’
Proizvodnja tekstila i odjeće povezana je s velikim emisijama ugljičnog dioksida. Tome pridonosi i “brza moda”, kada se u što kraćem vremenu na tržište nastoji izbaciti što više odjevnih kolekcija. Zbog toga svake godine na Zapadu milijuni tona neiznošene odjeće završavaju u smeću.
5. Ostaci hrane
Američka domaćinstva bacaju u smeće trećinu hrane, što godišnje iznosi oko 48 milijardi dolara. Slično je i u Europi, uključujući i Hrvatsku. Proizvodnja jednog kilograma sira generira oko 20 kilograma ugljičnog dioksida, dok jedan kilogram svinjetine dovodi do emisije oko devet kilograma tog plina. U Velikoj Britaniji su izračunali da godišnje u smeće bace oko 40.200 tona mlijeka, a to je ekvivalent emisiji 40.000 tona ugljičnog dioksida. To je emisija ekvivalentna godišnjem ispustu ugljičnog dioksida iz 10.000 automobila.