Veliki hadronski sudarač (LHC) od danas je najmoćniji akcelerator na svijetu. Naime, u ranim jutarnjim satima energija dvaju snopova protona dostigla je 1,18 TeV (tisuću milijardi elektron volti). Dosadašnji rekord od 0,98 TeV držao je američki akcelerator Tevatron u Fermilabu, najveći konkurent LHC-a.
- To je fantastično. Međutim, nastavljamo korak po korak. Još je mnogo toga za napraviti prije nego što počnemo fizikalna istraživanja u 2010. godini. Čuvam moj šampanjac u ledu do tada - izjavio je Rolf Heuer, generalni direktor CERN-a (Europski centar za nuklearna istraživanja) u blizini Ženeve gdje je dom LHC-a.
Više od pet milijardi eura vrijedni “Stroj za Veliki prasak”, što je popularno ime za LHC, na spektakularan je način pušten u pogon 10. rujna 2009. godine. No, desetak dana kasnije uslijedilo je razočarenje jer je zbog kvara na jednom od supravodljivih magneta, koji se nalaze na dubini od 100 metara u tunelu opsega 27 kilometara, došlo do prekida rada LHC-a.
Popravak je trajao više od godinu dana i stajao oko 30 milijuna eura. Prije desetak dana LHC je ponovno počeo s radom, ali ovaj put bez velike medijske pompe. Pokazalo se da “oživljeni” akcelerator radi besprijekorno i prije tjedan dana počeli su prvi sudari protona.
Pomoću LHC-a znanstvenici pokušavaju rekonstruirati uvjete koji su vladali nakon rođenja svemira za koji se pretpostavlja da je nastao Velikim praskom (Big bang) prije 13,7 milijardi godina. Jedan od najatrktivnijih ciljeva projekta LHC jest uloviti Higgsov bozon, hipotetsku česticu koja objašnjava masu. Zbog dosadašnje neuhvatljivosti, nobelovac Leon Lederman u šali je nazvao Higgsov bozon “Božjom česticom”.