PRIPREMA ZA EPIDEMIJU

'MI SMO ALCATRAZ ZA VIRUSE, STROGO ČUVANI ZATVOR IZ KOJEG NE SMIJE BITI BIJEGA' Na ovom otoku razvijaju cjepiva kojima spašavaju živote

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 30.12.2019. u 07:51

Male Chemist Explores Chemical Elements in Laboratory, Image: 278234939, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: yes, Credit line: Profimedia, Alamy
Profimedia, Alamy

Arhiva

 

Na baltičkom otoku koji su nacisti nekoć koristili za istraživanje biološkog oružja, njemački znanstvenici razvijaju cjepiva kojim spašavaju živote.

Pristup otoku Reimsu strogo je ograničen. Znanstvenici koji ondje rade moraju na dezinfekcijska tuširanja na ulazu i izlazu. Zaštitna odijela obavezna su.

Ondje su i desetine životinja namjerno zaraženih virusima kako bi se nadgledao i istraživao tijek bolesti.

"Mi smo Alcatraz za viruse, strogo čuvani zatvor iz kojeg ne smije biti bijega", kaže Franz Conraths, zamjenik ravnatelja Instituta Friedricha Loefflera.

Smješten južnije od živopisnog otoka Ruegena, Reims je globalni centar za istraživanje patogena poput virusa bjesnoće, afričke svinjske kuge ili ebole.

Laboratoriji u kojima se čuvaju najopasniji virusi i staje sa zaraženim životinjama imaju sigurnosnu razinu 4 - najvišu u Njemačkoj.

"Činimo sve što je moguće da se virusi ne rašire", rekao je Conraths. "To je vrlo važno za naš posao".

Institut Friedricha Loefflera najstariji je svjetski centar za proučavanje virusa. Osnovao ga je 1910. znanstvenik čije ime danas nosi.

Institut danas zauzima gotovo cijelu površinu otoka, dugog tisuću i širokog 300 metara.

Od 1970. nasipom je povezan s kopnom.

Njemačka vlada u posljednjih desetak godina u institut je uložila oko 300 milijuna eura, uglavnom za unapređenje infrastrukture. Danas ima 89 laboratorija i 163 staje.

"Naša je najvažnija zadaća priprema za epidemiju", kaže Conraths i navodi primjer afričke svinjske kuge koja se ove godine pojavila u srednjoj Europi. "Na to moramo biti spremni svaki dan".

Na otoku je između 80 i sto velikih životinja, alpaka, divljih svinja, krava, koza, ovaca.

Kada neka od zaraženih životinja postane prebolesna, znanstvenici je uspavaju da se ne pati.

U institutu kažu da je inficiranje životinja nužnost. Jedino tako znanstvenici mogu saznati kako se životinje mogu zaraziti u prirodi, kako se bolest razvija i kako životinja reagira.

Pošto se ispitivanja provode za razvoj cjepiva koja mogu spasiti milijune životinja, zaštititi farmere i možda iskorijeniti glad, Conraths ih smatra "opravdanim".

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo