STVARAJU SE NOVA PRAVILA

Može li prvi pravilnik o emisiji plinova zaustaviti osvetu Zemlje?

A worker walks along a railway track at a coking factory in Changzhi, Shanxi province August 28, 2009. Chinese legislators said on Thursday that their country will
Stringer / REUTERS

Radnik izlazi iz tvornice u kineskom gradu Changzhiju

U trenutku dok budete čitali ovaj tekst delegati iz oko 200 zemalja u Kongresnom centru IFEMA u Madridu usuglašavat će završne detalje kako bi se uspostavila nova međunarodna pravila za trgovanje emisijama stakleničkih plinova. Iza njih će biti neprospavana noć jer su pregovori na UN-ovoj klimatskoj konferenciji u Madridu (COP25) nastavljeni i nakon predviđenog završetka. Podsjetimo, COP25 trebao je biti održan u Čileu, ali je zbog političkih nemira ta zemlja početkom studenoga morala otkazati konferenciju pa se kao organizator ponudila Španjolska čiji je glavni grad u protekla dva tjedna ugostio oko 30.000 političara, delegata vlada, biznismena, predstavnika nevladinih organizacija, novinara te općenito klimatski osviještenih ljudi iz cijelog svijeta.

U prosincu 2015. godine u Parizu su se lideri gotovo 200 zemalja, među kojima i tadašnji američki predsjednik Barack Obama, dogovorili da će poduzeti mjere kako bi se razina porasta globalne temperature do kraja 21. stoljeća zadržala ispod dva Celzijeva stupnja, s tim da treba težiti porastu od 1,5 Celzijevih stupnjeva. Rast od dva Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje smatra se “pragom tolerancije” na koji bi se čovječanstvo do kraja stoljeća moglo prilagoditi. Četiri godine nakon donošenja Pariškog sporazuma pregovarači su se suočili s izazovom stvaranja svjetskog tržišta za emisije.

- Na COP21 2015. godine donesen je Pariški sporazum na kojem je izložen okviran dogovor između zemalja o tome da prihvaćaju cilj zadržavanja globalnog zagrijavanja ispod određenih nivoa. U međuvremenu se pokušavaju razraditi točke pravilnika, tzv. rule book, u kojem će svi članci Pariškog sporazuma biti operativno razrađeni. U gotovo svim člancima Sporazuma je postignut značajan napredak s konkretnim aktivnostima, osim u šestom članku - pojašnjava dr. Ivan Güttler, klimatolog iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) te član hrvatske delegacije na klimatskom skupu u Madridu.

Zahtjevni pregovori

- Riječ je o članku koji navodi tri mogućnosti na koji način kroz tržište te neovisno o tržištu ostvariti smanjenje u ukupnim emisijama stakleničkih plinova kroz kupovinu i prodaju emisija tih istih plinova. Ove mogućnosti uključuju, 1) trgovinu između dviju država, 2) stvaranje globalnog tržišta na kojem bi sudjelovale države i privatne kompanije te 3) podršku komercijalnim aktivnostima koje podržavaju aktivnosti ublažavanja u smislu smanjenja emisija, no bez direktne trgovine s tim istim emisijama. Na COP25 u Madridu i dalje traju pregovori o svim detaljima između različitih skupina država. Pregovori od 2015. ali i implementacije ranijih pokušaja trgovine emisijama potvrđuju da je vrlo zahtjevno pomiriti sve interese te na kraju osigurati stvarni pozitivan efekt na klimatski sustav - istaknuo je Güttler.

Pojasnio je i tko su glavni “igrači” na COP25.

- Na konferencijama ovog tipa sudjeluju države potpisnice UNFCCC konvencije, te Kyoto protokola i Pariškog sporazuma. Dinamika pregovora je složena i uključuje skupine zemalja oko Europske unije, Sjedinjenih Američkih Država, Kine, Saudijske Arabije, Indije i Brazila, no vrlo su artikulirane i skupine otočnih država zbog direktnih i već sada izraženih posljedica globalnog zagrijavanja na njihove zajednice. Zadatak tajništva UNFCCC-a je organizirati suvislu raspravu i donošenje kompromisa. Dodatnu složenost u pregovore unosi i velika prisutnost nevladinih organizacija, predstavnika različitih industrija i znanstvenika, koji imaju dodatne interese, pozitivne i negativne, koje žele naglasiti kroz predavanja, razgovore i okrugle stolove koji se održavaju paralelno s glavnim pregovorima - rekao je Güttler.

Prosječna temperatura

Među sudionicima Klimatske konferencije u Madridu bilo je mnogo mladih ljudi, uključujući i švedsku klimatsku aktivisticu Gretu Thunberg (16) koju je američki magazin Time upravo proglasio osobom godine. Zabrinutost mladih ljudi zbog klimatskih promjena artikulirana je u brojnim prosvjedima koji su se tijekom ove godine održavali diljem svijeta, uključujući i našu zemlju. Da su generacije na kojima svijet ostaje s pravom zabrinute, govore i najnovije studije.

 Tako je Svjetska meteorološka organizacija (WMO) objavila kako je koncentracija ugljikovog dioksida dosegnula rekordnu razinu od 407,8 čestica na milijun. Tako visoke koncentracije toga stakleničkog plina u atmosferi su bile prije oko tri milijuna do pet milijuna godina. WMO upozorava kako je prosječna globalna temperatura od siječnja do listopada 2019. bila za oko 1,1 °C viša od temperature predindustrijskog razdoblja. Nadalje, posebnu zabrinutost izazvao je komentar u časopisu Nature skupine uglednih znanstvenika pod vodstvom Hansa Joachima Schellnhubera, “Papina klimatskog ambasadora”, koji upozoravaju kako je svijet možda već prešao niz klimatskih točaka bez povratka. Ranije se smatralo da je za dostizanje tih točaka potreban ekstreman globalni rast prosječnih temperatura od pet Celzijevih stupnjeva u odnosu na predindustrijske. Međutim, najnovija istraživanja pokazuju da bi se to moglo dogoditi već kod porasta između jedan i dva Celzijeva stupnja. Naposljetku, vodeći svjetski klimatolozi učestalo upozoravaju kako ćemo proklamirani cilj Pariškog klimatskog sporazuma od zadržavanja rasta temperature do 1,5 Celzijevih stupnjeva do kraja stoljeća vjerojatno premašiti već idućih desetljeća.

- Nivo od 1,5 stupnjeva u odnosu na kraj 19. stoljeća je okvir koji omogućava bolji fokus, no isto tako smo mogli staviti i 1,4 ili 1,6 Celzijevih stupnjeva. Vrlo vjerojatno ćemo probiti ovaj cilj, no neovisno o tome moguće je stvari vratiti na zadani nivo. To će tražiti transformaciju svih naših aktivnosti, a prvi efekti će se vidjeti tek kad počnemo smanjivati godišnje emisije stakleničkih plinova. Iako se u pojedinim državama događaju promjene tog tipa, količina plinova u atmosferi kao što su CO2, CH4 i N2O i dalje raste na globalnoj razini. Ukoliko bismo nastavili s trenutnim tendencijama, teško možemo izbjeći kraj 21. stoljeća koji je globalno topliji i do pet stupnja. Ovo je glavni izvor zabrinutosti u znanstvenim krugovima, a koji se puno jasnije i dramatičnije izražava od strane klimatskih aktivista i zainteresiranih građana - zaključio je Ivan Güttler.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo