Nakon 12.000 godina provedenih u holocenu, geološkoj epohi koja je započela nakon završetka posljednjeg ledenog doba, Zemlja je ušla u novi epohu koju karakterizira utjecaj čovjeka na naš planet. Tu su poruku poslali geolozi s međunarodnog kongresa u južnoafričkom Cape Townu, a također su dali i prijedlog imena za novu epohu - antropocen.
Geolozi smatraju da bi se početak nove epohe trebao računati od 1950. godine, kad je u Zemljinu atmosferu ispuštena veća količina radioaktivnih elemenata zbog testiranja nuklearnog oružja, piše novinar Guardiana Damian Carrington. Osim radijacije, indikatori novog doba su i zagađenje plastikom, otpad iz raznih elektrana te čak i kosti koje su rezultat masovnog uzgoja piletine diljem globusa.
Razlog za promjenu gledanja na razvoj Zemlje je djelovanje čovjeka na okoliš - nažalost, uglavnom negativno. Bilo da je riječ o rastu razine CO2 u atmosferi, dizanju mora, masovne sječe šuma i globalnog izumiranja brojnih životinjskih i biljnih vrsta, nema sumnje da se nalazimo u dobu koje je centrirano oko ljudi i njihova djelovanja.
Profesor Jan Zalasiewicz sa sveučilišta u Leicesteru objasnio je značaj ovog prijedloga:
- Značaj antropocena je u tome da postavlja drugačiju putanju za razvoj prirodnih sustava Zemlje, kojih smo mi, naravno, dio. Svi mi smo veći dio, ili čak cijeli život, živjeli u ovoj novoj epohi, a da je zapravo nismo ni bili svjesni - kazao je Zalasiewicz.
Stručnjak za klimatske promjene sa Sveučilišta u Londonu, profesor Chris Rapley, slikovito je objasnio što točno antropocen predstavlja:
- Riječ je o novom dobu u kojem naše (ljudske) aktivnosti dominiraju mašinerijom planeta. Budući da Zemlja predstavlja sustav koji omogućuje naš život, mi smo u neku ruku posada velikog svemirskog broda - miješanje u njegove sustave na ovoj razini vrlo je značajno, ali i vrlo rizično. Igramo se vatrom, a to bismo mogli zažaliti ako ne ovladamo situacijom - smatra Rapley.
Da bi se neko razdoblje moglo definirati kao geološka epoha, mora postojati svojevrsni globalni signal koji će ostati prisutan u geološkim pokazateljima u daljnjoj budućnosti. Npr., tako je izumiranje dinosaura prije 65 milijuna godina obilježeno velikom količinom metala iridija koji se raspršio Zemljom iz meteorita koji je udario u naš planet i pospješio kraj dinosaura.
Za antropocen bi to najvjerojatnije bili radioaktivni elementi koji su ostali iza testova nuklearnih bombi početkom 50-ih godina 20. stoljeća. No, ima još mnoštvo drugih signala, uglavnom zagađenja planeta, koji kandidiraju za taj "signal".
Ako prijedlog geologa bude prihvaćen, čovjek će i po vlastitoj evidenciji postati najvažniji faktor u promjeni planeta, prvi put u svojoj kratkoj kozmičkoj povijesti. Nadajmo se da nećemo biti i zadnji faktor razvoja.
------------------------------------
"Lucy" pala s drveta
I dok je moderni čovjek postao neosporni gospodar Zemlja (na štetu planeta), otkriveno je kako je preminula "Lucy", član vrste hominida koju zovemo Australopithecus afarensis. Lucy je hodala je uspravno, imala razvijeno tijelo, ali malu lubanju pa posljedično i ne preveliki mozak. Živjela je prije 3,2 milijuna godina, a njezin fosil pronađen je 1974. u Etiopiji.
AFP je danas javio da su znanstvenici zaključili da je umrla tako što je tresnula s nekog visokog drveta.