SUDJELOVALO 500 ZNANSTVENIKA

NAKON 10 GODINA DUGOG ISTRAŽIVANJA POTPUNO UNIŠTEN ARGUMENT KLIMATSKIH SKEPTIKA Razbijen mit o ulozi vulkana u globalnom zagrijavanju

    AUTOR:
    • Hina

  • OBJAVLJENO:
  • 02.10.2019. u 23:00

Tunguragua volcano. Clouds of smoke rising from the erupting Tunguragua volcano at dawn. This mountain is 5023 metres high and is one of Ecuador's most active volcanoes. It has erupted 25 times in the last 400 years. The eruption seen in the image began in September 1999. It caused the surrounding villages and farmland to be evacuated because of the danger of pyroclastic clouds (volcanic gas and ash). Volcanic eruptions are caused by magma (molten rock beneath the surface) being forced up a vent by pressure deep within the Earth. Photographed in 1999., Image: 102197956, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Science Photo Library / Sciencephoto / Profimedia
Science Photo Library / Sciencephoto / Profimedia

Ilustracija

Rezultati desetogodišnjeg istraživanja međunarodnog tima znanstvenika pokazuju da je ljudska emisija ugljikova dioksida stoput viša od negativnog učinka na globalno zatopljenje svih vulkana na svijetu zajedno.

Vulkani pridonose emisiji CO2, no njihov udio u tomu puno je manji od ljudskoga. Ukupna količina ugljikova dioksida koju emitiraju vulkani godišnje iznosi samo oko 0,3 do 0,4 gigatona, što je malen udio u odnosu na 37 gigatona, koliko ga je samo tijekom 2018. godine proizvela ljudska aktivnosti.

"Klimatski skeptici često ističu da vulkanska aktivnost vjerojatno najviše zagađuje zrak te da je najodgovornija za emisiju CO2, no to jednostavno nije točno", ističe Marie Edmonds, profesorica vulkanologije i petrologije na Queens' Collegeu, Cambridge.

U nizu studija objavljenih u časopisu Elements, tim od 500 znanstvenika okupljenih u sklopu grupe Deep Carbon Observatory (COD) detaljno opisuje kako se ugljik skladišti, emitira i ponovno apsorbira u prirodnim procesima ili ga stvaraju ljudi.

Oni tvrde da samo 0,2 posto zemaljskog ugljika (oko 43 000 gigatona) nalazi iznad površine oceana, zemlje i atmosfere, a ostatak ili više od 1,85 milijardi gigatona pohranjen je u Zemljinoj kori, plaštu i jezgri.

Mjereći prisutnost određenih izotopa ugljika u uzorcima stijena COD je ustanovio da je tijekom 500 milijuna godina naš planet stotinama tisuća godina uspijevao izregulirati razinu CO2, glavnoga stakleničkog plina.

Izuzetak su "golemi poremećaji" ugljikova ciklusa, poput velikih vulkanskih erupcija ili utjecaja meteorita koji su rezultirali izumiranjem dinosaura. Znanstvenici procjenjuju da je meteorit koji je ubio tri četvrtine života na Zemlji, uključujući dinosaure prije 66 milijuna godina, prouzročio emisiju od 425 do 1400 gigatona CO2.

No utjecaj industrijske civilizacije sada uzima neusporediv danak.

"Količina ugljikova dioksida koji se ispuštena u atmosferu kao posljedica ljudske aktivnosti, u posljednjih je deset do dvanaest godina proporcionalna ovakvim katastrofalnim promjenama kakvi su se događali u Zemljinoj prošlosti", rekla je Edmonds.

Kaže da je Zemlja već prošla kroz veće koncentracije CO2 nego što su ove današnje, no to je bilo u vrijeme golemih poremećaja. Upozorava da su nakon toga prošle stotine tisuća godina potrebne da se dosegne ista razina. "Klimatski skeptici uvijek kažu da će naš planet uspjeti postići ravnotežu. To je istina, no ne u razdoblju relevantnom za ljude", zaključili su znanstvenici.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo