BORBA ZA OPSTANAK SLATKIŠA

NASTAVE LI TEMPERATURE NA ZEMLJI RASTI, ČOKOLADE DO 2050. MOŽDA VIŠE NEĆE BITI Proizvođač Snickersa nastoji spasiti kakaovac od smrti

AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 02.01.2018. u 18:00

  • Darko Tomas / HANZA MEDIA

    Biljka kakaovac nalazi se u nesigurnoj poziciji. Naime, kako može opstati samo u prašumama oko ekvatora gdje su temperatura zraka, količina padalina i vlaga tijekom godine uglavnom konstantni, više od pola čokolade koja se u svijetu svaki dan jede dolazi iz Gane i Obale Bjelokosti.

    Međutim, ako temperatura na Zemlji nastavi rasti, područje oko ekvatora na kojem kakaovac trenutno uspijeva prestat će biti pogodno za uzgoj te biljke. Prema predviđanjima Američke nacionalne agencije za oceane i atmosferu (NOAA), rast temperature pomaknut će u sljedećih 30 godina plodno tlo za uzgoj kakaovca 300 metara u vis.

    To je problematično jer je to područje trenutno rezervirano za divlje životinje.

    Business Insider piše da je multinacionalna korporacija Mars svjesna tog problema, ali i drugih problema koje bi klimatske promjene mogle uzrokovati. Mars je u rujnu prošle godine u sklopu projekta "Održivost u generaciji" odvojio milijardu dolara kako bi do 2050. godine za 60 posto smanjio emisije stakleničkih plinova.

    "Pokušavamo sve riješiti", rekao je za Business Insider Barry Parkin, direktor za održivost u Marsu. "Postoje obveze kojih se svijet planira pridržavati, međutim mi smatramo da ne radimo dovoljno kao kolektiv."

    Osim što planiraju smanjiti vlastite emisije stakleničkih plinova do 2050. godine, Mars se udružio sa znanstvenicima sa Sveučilišta u Kaliforniji Berkeley kako bi uz pomoć tehnologije CRISPR intervenirao u DNK kakaovca kako bi mu omogućili opstanak u surovijim uvjetima.

    Direktor genomike biljaka Myeong-Je Cho vodi projekt modifikacije kakaovca dok izumiteljica tehnologije CRISPR Jennifer Doudna nadgleda suradnju Marsa i Choa. Premda se CRISPR najviše spominje u kontekstu eliminacije bolesti koje dominantno napadaju čovjeka i kreiranju "dizajnerske djece", Doudna smatra da će se CRISPR najviše koristiti kod genetskog modificiranja hrane.

    Strastvena uzgajivačica rajčica, Doudna smatra da CRISPR nije namijenjen samo velikim tvrtkama poput Marsa već da može biti koristan i za hobiste poput nje. "Osobno bih voljela da rajčica duže stoji na stabljici", rekla je Doudna.

    Istraživački laboratorij koji Doudna nadgleda u Sveučilištu u Kaliforniji Berkeley zove se Institut za inovativnu genomiku. Studenti diplomskih studija koji u njemu rade CRISPR koriste kako bi pomogli poljoprivrednicima u zemljama u razvoju.

    Doudna je CRISPR tehnologiju licencirala i poljoprivrednom gigantu DuPont Pioneeru koji ga koriste za intervencije na kukuruzu i gljivama.

    Neovisno o tome na kojoj će biljci CRISPR prvo upotrijebiti, neminovno je da će tehnologija biti potrebna ako ćemo za 30 i više godine htjeti jesti čokoladu.

    Izdvajamo