MIKE VUCELIĆ

NEOPJEVANI JUNAK MISIJE APOLLO 11 JE ČOVJEK IZ GAREŠNICE Bio je jedan od ključnih aktera misije spuštanja na Mjesec

 

Ovih dana obilježava se 50. godišnjica misije Apollo 11 i čovjekova spuštanja na Mjesec. Dok nas brojni mediji u svijetu podsjećaju na legendarne Neila Armstronga, Buzza Aldrina i Michaela Collinsa, prisjećam se Mike Vucelića (1930.-2012.), inženjera rodom iz Hrvatske, koji je sudjelovao u programu Apollo. I ne samo to, Vucelić je bio voditelj spasilačke misije Apollo 13 za što ga je bivši američki predsjednik Richard Nixon odlikovao najvišim priznanjem, Medal of Freedom.

Mike Vucelić rođen je 1930. godine u Garešnici. Diplomirao je 1954. godine na Strojarskom fakultetu u Zagrebu, a kao mladi inženjer počeo je raditi u Mercedes Benzu u Njemačkoj. Na poziv rođaka 1956. godine otišao je u SAD, gdje je najprije radio na konstrukcijama malih aviona, a zatim se u veljači 1962. godine pridružio svemirskom programu Apollo koji je tada bio na samom početku.

- Počeo sam raditi kao inženjer pa sam postao menadžer. Napredovao sam u programu, bio sam odgovoran za konstrukcije svemirskog broda Apollo, a iz kontrole leta u Houstonu bio sam odgovoran za operacije tijekom leta - prisjetio se Mike Vucelić tijekom našeg prvog telefonskog razgovora u kolovozu 2005. godine. Dvije godine kasnije, kad je sa suprugom Inge boravio u Zagrebu, razgovarali smo uživo. Prije 10 godina, tijekom obilježavanja 40. godišnjice čovjekova spuštanja na Mjesec, Mike Vucelić je za Jutarnji list govorio o tom povijesnom događaju.

Kada je Apollo 11 lansiran, 16. srpnja 1969. godine iz Scemirskog centra Kennedy na Floridi, Vucelić je bio u kontroli leta u Houstonu.

- Moje mjesto bilo je uz glavnog kontrolora Genea Kranza. Nakon što je letjelica lansirana, preuzeli smo odgovornost za operacije svih sistema svemirske letjelice matičnog broda do njezina slijetanja na more i povratka astronauta na nosač aviona. U kontroli leta radili smo u dvije smjene po 12 sati, no često sam radio i po 16 sati. Onda bih otišao u hotel na spavanje - ispričao mi je Vucelić. Pričao je i o atmosferi u kontroli leta u Houstonu u trenutku kada se 20. srpnja 1969. godine modul Orao spustio na površinu Mjeseca.

- Sjedio sam pored Genea Kranza. Gledali smo instrumente na kojima se stalno vidjelo da se letjelica miče. Odjednom, kad je Orao sletio, sve se smirilo. Gene mi je rekao: ‘Nemoguće, mi smo dolje, na Mjesecu’. Ja sam mu odgovorio: ‘Nemoguće, to je bio naš cilj’ - prisjetio se Vucelić jednog od najspektakularnijih trenutaka u povijesti čovječanstva.

Nakon što se 24. srpnja 1969. godine misija Apollo 11 sretno vratila na Zemlju, agencija AP objavila je članak “Neopjevani heroji pothvata Apollo”, u kojem se navodi da “ime Mike Vucelića neće biti poznato kao ono Armstronga, Aldrina i Collinsa, ali je upravo on, kao i stotine inženjera, prava snaga programa Apollo”.

Mike Vucelić je kasnije bio i voditelj spasilačke misije letjelice Apollo 13, o čemu je napisao knjigu “Apollo 13 javlja: Houston, imamo problem”.

- Tijekom leta misije Apollo 13, na pola puta za Mjesec, 13. travnja 1970. godine došlo je do velike eksplozije rezervoara tekućeg kisika. Bio sam tada u kontroli leta u Houstonu i bio sam odgovoran za spašavanje astronauta. Ta je misija pokazala da svaki let u svemir nosi rizik, ali da dobro uvježbana ekipa sa Zemlje može spasiti astronaute - prisjetio se Vucelić spašavanja trojice astronauta misije Apollo 13, o kojoj je 1995. godine snimljen i film.

Mike Vucelić je 1975. godine napustio svemirski program i krenuo u poduzetničke vode te je u Ohiju godinama uspješno vodio vlastitu tvrtku za proizvodnju generatora i motora.

Često je dolazio u Hrvatsku, a bio je i član Hrvatskog plemićkog zbora. Naime, Mikeov pradjed Rafael Vucelić bio je časnik slunjske pukovnije kojem je car Franjo Josip dodijelio plemićku titulu.

Tijekom cijelog života ostao je povezan s astronautima iz programa Apollo te se s njima u travnju svake godine sastajao u restoranu Proud bird u blizini zračne luke Los Angeles.

Mike Vucelić preminuo je od maligne bolesti 2012. godine, dva tjedna nakon Neila Armstronga, prvog čovjeka na Mjesecu.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo