ISTRAŽIVANJE SVEMIRA

NOVA MISIJA EUROPSKE SVEMIRSKE AGENCIJE Comet Interceptor kreće 2028. godine u 'presretanje' devet zvijezda repatica

 

Europska svemirska agencija (ESA) najavila je nedavno novu misiju. Riječ je o 150 milijuna eura vrijednoj misiji Comet Interceptor koja će biti lansirana 2028. godine s ciljem “presretanja” i istraživanja kometa.

- Ideja je da sačekamo da neki komet dođe blizu Zemljine orbite, a zatim pošaljemo svemirsku letjelicu prema njemu – rekao je za New Scientist Colin Snodgrass sa Sveučilišta u Edinburghu, zamjenik voditelja misije Comet Interceptor. Najava nove ESA-ine misije dočekana je s oduševljenjem među zaljubljenicima u istraživanje svemira.

- Mislim da je izbor projekta ‘Comet Interceptor’ pun pogodak. Tu će ESA opet biti prva. ESA je već dosad pokazala da može ostvarivati uistinu originalne svemirske misije - kaže Ante Radonić, poznati popularizator svemirskih letova.

Zagreb, 061114.
Tehnicki muzej, Savska.
Ante Radonic, astronom i voditelj planetarija u Tehnickom muzeju.
Foto: Sandra Simunovic / CROPIX
Sandra Simunovic / CROPIX

Ante Radonić, astronom i voditelj planetarija u Tehničkom muzeju

 

Zašto su važna istraživanja kometa?

Kometi ili zvijezde repatice nebeska su tijela koja se gibaju po eliptičnoj putanji oko Sunca. Dolaze iz najudaljenijih dijelova svemira gdje su odbačeni gravitacijom divovskih planeta kada je Sunčev sustav tek nastajao. Znanstvenici tvrde da su kometi neka vrsta zamrznute vremenske kapsule onih uvjeta koji su postojali prilikom stvaranja Sunčeva sustava prije oko 4,5 milijardi godina. Kometi su od davnina zaokupljali ljude koji su uz njihovu pojavu vezivali različita vjerovanja. Znanstvenici Fred Hoyle i Chandra Wickramasinghe, pak, sedamdesetih su godina prošlog stoljeća lansirali Teoriju panspermija prema kojoj su kometi na Zemlju prenijeli “sastojke života”.

Što smo naučili od misije Rosetta?

Comet Interceptor nije prva ESA-ina misija fokusirana na istraživanje kometa. ESA je 2. ožujka 2004. godine lansirala oko 1,3 milijarde eura vrijednu misiju Rosetta koja je dobila ime prema rosetskom kamenu pronađenom 1799. godine u egipatskom gradu Rashid. Pomoću toga kamena Jean-François Champollion dešifrirao je hijeroglife, a svemirska Rosetta trebala nam je pomoći u odgonetanju tajni nastanka Sunčeva sustava. Nakon 10,5 godina Rosetta je u studenom stigla do svog odredišta, kometa Čurjumov-Gerasimenko, popularno nazvanog “Čuri”.

- Robotska letjelica Rosetta više od dvije godine istraživala je komet Čurjumov-Gerasimenko. To je dosad jedini slučaj da je neka letjelica dugo vremena boravila u blizini nekog kometa i kružila oko njega, a na kraju se i spustila na njegovu površinu, što je također ostvario i njen lander Philae – rekao je Radonić.

Kako je osmišljena misija Comet Interceptor?

- Misija je nedavno izabrana između mnoštva predloženih misija. Ovaj projekt vodit će stručnjaci iz Velike Britanije koji su misiju i predložili, ali u suradnji sa stručnjacima iz raznih zemalja. Rekao bih da će ova, ne previše skupa misija, moći ostvariti izuzetne znanstvene rezultate, a njeno ostvarenje neće biti neki problem za agenciju kao što je ESA. Lansiranje ove misije predviđeno je za devet godina. Predviđeno je da misija traje oko pet godina – kazao je Radonić.

Ističe kako je Comet Interceptor relativno jeftina misija koju će činiti tri male sonde.

- Te tri sonde bit će lansirane zajedno kao jedna letjelica i to s budućom raketom-nosačem ‘Ariane 6’ u kojoj će to biti ne glavni nego dodatni, usputni teret. Složena letjelica bit će parkirana kod točke L 2 gdje se izjednačavaju gravitacije Sunca i Zemlje i to na 1,5 milijuna kilometara daleko od Zemlje, na suprotnoj strani od Sunca. Točnije, letjelica će kružiti oko spomenute točke kao što to sve letjelice u tom prostoru rade zbog složenog djelovanja gravitacijske sile dvaju nebeskih tijela – pojasnio je Radonić

Kod točke L2 (Lagrangeova točka 2) letjelica će moći čekati dvije do tri godine. - Naime, neće se dotad moći znati konkretan cilj - objekt istraživačke misije. Ali vjerojatno će za to vrijeme biti otkriven neki komet koji spada u dugoperiodične komete, komet koji možda još nikad nije stizao u ove naše prostore Sunčeva sustava. Takav komet, koji bi dolazio možda iz Oortovog oblaka, sadržavao bi materijal iz vremena formiranja Sunčeva sustava, materijal koji nije dosad bio izložen jačem djelovanju Sunčeva zračenja. Dosad su istraživani iz bliza samo kratkoperiodični kometi koji su mnogo puta bili izloženi promjenama zbog djelovanja zračenja naše zvijezde. Zato ova europska misija ima izuzetan znanstveni cilj – naglasio je Radonić.

Kako presresti komet?

- Obično se otkrije neki novi komet godinu ili dvije prije nego što će stići u našu blizinu. Prema tome, to je prekratko vrijeme da biste pripremili sondu za poznati, otkriveni cilj. Ako se otkrije komet čija će orbita biti pogodna za dostizanje sondom, onda će letjelica krenuti prema točki bliskog susreta. Tri sonde će se razdvojiti tako da svaka može istraživati aktivnost kometa s posebne pozicije kako bi istraživanje bilo obavljeno u tri dimenzije. Ne otkrije li se pogodan komet, postojat će mogućnost da se krene prema jednom kratko periodičnom kometu, koji će biti unaprijed određen kao rezervni cilj – rekao je Radonić.

Naš sugovornik ističe kako misija Comet Interceptor ima posebno intrigantan značaj. - Prije dvije godine prvi je put bio otkriven objekt koji je stigao iz međuzvjezdanog prostora. Taj je objekt nazvan ‘Oumuamua. Ako se u povoljno vrijeme ponovno otkrije takav objekt koji će projuriti pored nas, letjelica će moći krenuti prema njemu. Znanstvenici su jako znatiželjni da dobiju podatke o tijelu, asteroidu ili kometu, koje nam dolazi iz nekog drugog zvjezdanog sustava naše galaktike. Naravno, u svakom slučaju istraživanje će se ostvariti u brišućem letu jer će cilj juriti prebrzo, a da bi ga letjelica mogla pratiti. Inače, letjelica će imati ionski pogon kako bi mogla ostvariti potrebnu promjenu brzine i ulazak u određenu putanju oko Sunca u kakvoj će moći proletjeti pored svoga cilja. Sonde će, uz europske, imati i japanske znanstvene instrumente – pojasnio je Ante Radonić.

Kako su Europljani osvajali svemir?

Ideja o osnivanju ESA-e rođena je još 1960-ih, ali je Agencija formalno utemeljena 1975. godine u Parizu kada je lansirala i prvi satelit. Osim svemirskih znanosti i letova, u ESA-inu fokusu su telekomunikacije, navigacija, monitoring Zemlje itd. Danas ESA ima osam sjedišta u kojima radi 2300 ljudi dok je njezin proračun oko 5,6 milijardi eura.

- ESA je posebno velike uspjehe ostvarila na polju međuplanetarnih letova. Već prva europska međuplanetarna sonda ‘Giotto’ projurila je pored Halleyjeva kometa 1986. godine i omogućila nam je prvi put da vidimo kako izbliza izgleda jedan komet. Uspješno su ostvarene misije u orbitama Venere i Marsa. Već više od 15 godina Mars istražuje i snima europski orbiter ‘Mars Express’. Njemu se prije gotovo tri godine pridružio novi europski robotski istraživač ‘ExoMars Trace Gas Orbiter’. Sada se upravo priprema prvi europski rover za Mars kojeg na Crveni planet treba spustiti rusko-europski lander. Lansiranje je predviđeno za sljedeću godinu. Za nekoliko godina krenut će i vrlo ambiciozna europska misija za istraživanje Jupitera i njegovih mjeseci – naglasio je Ante Radonić.

 

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo