OTPORNOST NA ANTIBIOTIKE

NOVI VELIKI USPJEH HRVATSKOG ZNANSTVENIKA IVANA ĐIKIĆA Došao je do važnog otkrića koje bi moglo riješiti jedan od gorućih javnozdravstvenih problema

Split, 250711.
Profesor dr. Ivan Djikic hrvatski znanstvenik sa splitskog medicinskog fakulteta.
Foto: Duje Klaric / CROPIX
Duje Klarić / CROPIX

Tim hrvatskog znanstvenika Ivana Đikića došao je do važnog otkrića koje će pomoći u borbi s bakterijskom otpornošću na antibiotike, što je jedan od gorućih javnozdravstvenih problema današnjice.

Đikić i suradnici razotkrili su molekularni mehanizam toksina SdeA, koji bakterija legionela koristi kako bi uništavala stanice i izazvala legionarsku bolest. To postignuće objavljeno je u internetskom izdanju vodećeg znanstvenog časopisa Nature.

Podsjetimo, prof. Đikić već se nekoliko godina bavi istraživanjem zloglasne bakterije legionela, uzročnikom legionarske bolesti, odnosno atipične upale pluća koja kod osoba s narušenim imunitetom završava fatalnim ishodom. Istražujući legionelin enzim SdeA, Đikićev je tim krajem 2016. godine otkrio da taj toksin koristi protein ubikvitin u ljudskim stanicama kako bi blokirao njihov imunološki odgovor. Sada su Đikić i suradnici otišli i korak dalje.

- U ovom radu odgonetnuli smo atomsku strukturu SdeA enzima te objasnili kemijsku reakciju njegova djelovanja. Na temelju riješene strukture napravili smo mutante u genomu bakterije, koje više nisu bile sposobne širiti se u imunološkim stanicama poput makrofaga - pojasnio je Ivan Đikić, profesor na Sveučilištu Goethe u Frankfurtu. - Koristeći pročišćene enzime izolirali smo i prve kemijske inhibitore, koji mogu blokirati tu cijelu grupu enzima. Iako je prerano govoriti hoće li ta vrsta inhibitora na kraju postati i lijek, ovo otkriće otvara potpuno nova vrata u pristupu i ciljanom inhibiranju bakterija koje je potpuno neovisno o djelovanju antibiotika - dodao je Đikić.

Sve raširenija otpornost bakterija na antibiotike dovodi do toga da se brojne infekcije, uključujući upale pluća, sve teže liječe. Uzroke tog velikog problema znanstvenici vide u prekomjernom i često nepotrebnom prepisivanju antibiotika, primjerice za prehlade, koje su virusne infekcije. Nadalje, činjenica je da u posljednjih 30 godina nije došlo do razvoja novih antibiotika kako se to optimistički očekivalo. No, Đikić ima novi pristup borbi s bakterijskim upalama.

- Glavna je hipoteza da bakterije ne štete ljudskim stanicama samo svojim množenjem, što se može blokirati antibioticima, nego i lučenjem toksičnih enzima ili efektora. To posljedično dovodi do oštećenja tkiva te je često uzrokuje fatalni ishod pacijenata, primjerice u slučaju upale pluća kod legionele ili sepse kod salmoneloze. Već nekoliko godina proučavamo štetno djelovanje bakterija poput salmonele, legionele i šigele i uvidjeli smo da te, ali i druge bakterije koriste slične mehanizme oštećenja tkiva pri akutnim i kroničnim upalama - pojasnio je Đikić.

- Vjerujem da ćemo blokiranjem toksičnih enzima bakterija smanjiti patološke efekte kod ljudi. Taj pristup ne ovisi o antibioticima, a može se koristiti i paralelno s njima. Vjerujem da će se u budućnosti ovakvi, ali i drugi pristupi inhibiciji bakterija sve više koristiti kod bakterija koje su postale neovisne o antibioticima - zaključio je Đikić.

Jedan od najuspješnijih hrvatskih znanstvenika u svijetu postao je poznat po svojim istraživanjima tumora. Međutim, zadnjih godina fokusiran je i na područje bakterijskih upala te otpornosti bakterija na antibiotike. To je prepoznao i Europski istraživački savjet (ERC) dodijelivši mu prošle godine 2,5 milijuna eura za ta istraživanja koja bi mogla rezultirati novim antibakterijskim lijekovima različitim od antibiotika.

- Sve je počelo slučajno od jednostavnog znanstvenog pitanja. Zanimao me mehanizam odgovora bakterija i tumorskih stanica na vanjske pritiske, uključujući i lijekove. Primijetili smo da obje stanice odgovaraju ubrzanom evolucijom i fascinantnom sposobnošću reorganiziranja genoma na vanjske stresove. Na temelju toga danas u laboratoriju povezujem oba projekta istražujući direktni utjecaj patoloških bakterija, poput salmonele, ili normalne bakterijske flore tj. mikrobiote na razvoj i širenje tumora. Na tim ćemo projektima aktivno raditi u institutu Frankfurt Cancer, novom onkološkom centru koji ćemo uskoro otvoriti u Frankfurtu - istaknuo je Đikić.

Izdvajamo