"Javno i društveno odgovorna znanost" bila je tema 3. konferencije članova Međunarodnog znanstvenog savjeta Sveučilišta u Rijeci na kojoj su, pod moderirajem novinarke Jutarnjeg lista Tanje Rudež, sudjelovali međunarodno priznati hrvatski znanstvenici različitih profila s inozemnim karijerama, prof. dr. sc. Ivan Đikić, prof. dr. sc. Igor Mezić, prof. art. Vedran Mimica, prof. dr. sc. Nenad Mišćević, prof. dr. sc. Dražen Prelec i prof. dr. sc. Igor Žutić.
Konferencija je zamišljena kao "mjesto razmjene mišljenja i iskustava kompetentnih stručnjaka s ciljem formuliranja zaključaka i konkretnih prijedloga za jačanje društvene i javne uloge i odgovornosti znanosti i znanstvenika", što bi se, u konačnici, moralo "reflektirati na rast kvalitete visokog obrazovanja u zemlji, te emancipaciju društva kroz emancipaciju pojedinca".
U svojem je izlaganju Ivan Đikić istaknuo rad s mladima kao njegov najveći izvor energije, poručivši da mlade treba znati slušati. Akademskoj zajednici poručio je da treba biti odgovorna i prema mladima i prema društvu, osudivši komformizam i zatvaranje očiju te grčevito držanje za pozicije.
- Očiti su problemi rangiranje, iskorištavanje mladih napredak, kada najbolji nisu izabrani. Nečestitost, napredovanje bez temelja, neizabiranje najkvalitetnijih, to je rak-rana hrvatske znanosti - rekao je Đikić.
Na pitanje kako to da se, s obzirom na to da je imao dobru poziciju u inozemstvu, svojevremeno odlučio ući u sukob sa sada bivšim ministrom Pavom Barišićem, što ga je na koncu koštalo toga da se zamjerio vodećim ljudima hrvatske akademske zajednice, Đikić je priznao da je to napravio na poticaj svoje supruge.
- Ljudi se skrivaju iza institucija, a trebaju biti javno i individualno odgovorni. Važno je biti odgovoran u svakodnevnom životu - ustvrdio je Đikić.
Igor Mezić s University of California u Santa Barbari rekao je da je suština znanosti potraga za činjenicama, a one su, pak, bitne jer s njima možemo planirati budućnost i time spriječiti neodređenost. Ustvrdio je da znanost može obavljati svoju društveno i javno odgovornu funkciju kada postoji zajednički interes s društvom, ekonomijom i pojedincem.
Govoreći o tabu temama u društvenim znanostima, Dražen Prelec s MIT-a u Cambridgeu izjavio je da istine u društvenim znanostima ponekad mogu biti i štetne, navodeći primjer strelovitog razvoja neuroznanosti koja može precizno detektirati razlike u mozgu među skupinama ljudi suprotnih ideoloških uvjerenja. Kazao je i da u društvenim znanostima, za razliku od prirodnih, često najbolje rezultate daju oni koji imaju snažnu političku motivaciju, navodeći primjer Picketyja u ekonomiji.
- Opasnost je kada znanstvenik ne vidi političku motivaciju svoga rada. Onda je prikriva i tada dolazi do ideologizacije znanosti - izjavio je.