NACRT PRIJEDLOGA

NOVOSTI U PRIJEDLOGU ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Rektori će moći biti i hrvatski znanstvenici iz inozemstva

Zagreb, 250916. Trg marsala Tita.
Svecana promocija 264 doktora znanosti i umjetnosti Sveucilista u Zagrebu. Kandidati su prosli u povorci od zgrade Sveucilista do HNK
Na fotografiji: Rektori i dekani.
Foto: Goran Mehkek / CROPX
Goran Mehkek / CROPIX

 

Rektori hrvatskih sveučilišta u budućnosti bi mogli biti vrhunski hrvatski znanstvenici iz svijeta, pa čak i stranci, novina je koju predviđa nacrt prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (ZZDVO).

Nacrt prijedloga, koji još uvijek nije službeni dokument Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO) nego tek podloga za raspravu, proteklih je dana vidjelo nekoliko desetaka hrvatskih znanstvenika na raznim znanstvenim područjima. Stoga je u kuloarima već počela diskusija o osnovnim pitanjima koja se uređuju novim zakonom, kao što su novi sustav izbora i napredovanja, “ ili ubrzana radna mjesta”, rad čelništva institucija, sustav upravljanja sveučilištem, rad javnih znanstvenih instituta, itd.

“Vodstva institucija često nisu dovoljno educirana, nemaju dovoljno vizionarstva, ne potiču izvrsnost u znanosti te kvalitetu i međunarodnu relevantnost u visokom obrazovanju”, navodi se u nacrtu prijedloga ZZDVO-a. Bude li usvojen novi zakon, rektor sveučilišta ili ravnatelj instituta moći će biti znanstvenik koji je u svom području rada stekao međunarodnu afirmaciju te je vodio jedan ili više međunarodno recenziranih kompetitivnih znanstvenih projekata. To je bitna novina jer su dosad nečelne funkcije u akademskim institucijama bili ljudi birani na osnovi seniornosti. Tako je rektor bio biran iz redova redovitih profesora u trajnom zvanju, dok se nije tražila uspješnost na međunarodnim projektima.

Prema novom zakonu, Senat ima mogućnost raspisati javni natječaj za rektora, što dosad nije bio slučaj. Uvodi se i opcija izbora dekana putem javnog natječaja, a dekan sam izabire prodekane. Nadalje, svi mandati: rektori, ravnatelji, dekani i Upravna vijeća (UV) limitiraju se na samo dva puta uzastopno. Novina je i to da nijedan član UV-a ili stručnog vijeća ne smije imati dokazane etičke probleme i ne smije biti na političkoj dužnosti. Također, postoji mogućnost nastavka rada nakon 65. godine u akademskom sustavu, ali se osobe ne mogu kandidirati na upravljačka mjesta. “Iza 65. se može izabrati samo dva puta po dvije godine na proračunska sredstva, uz odobrenje Ministarstva. Ako je plaća financirana iz projekta, onda može i duže”, navodi se u nacrtu.

Novine se naziru i na planu upravljanja sveučilištima, koji u Hrvatskoj nije učinkovit.

- U Hrvatskoj je samoupravni ili unitarni model upravljanja sveučilištem. To znači da fakultetsko vijeće bira dekana, a onda dekan ulazi u Senat koji bira rektora. No, ubuduće će sveučilište moći promijeniti način upravljanja i primijeniti anglosaksonski ili binarni model. Taj model dominira među top 100 vodećih svjetskih sveučilišta: na njima postoji vijeće ili uprava koja se bira po kriterijima izvrsnosti. Onda ta uprava upravlja financijama, određuje statut i bira rektora, a on onda bira dekane koji vode fakultete – pojasnio je Tome Antičić, državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja (MZO).

- No, mi ostavljamo mogućnost u novom Zakonu da sveučilišta biraju način upravljanja: oni koji žele mogu nastaviti raditi prema sadašnjem sustavu dok oni koji žele napraviti iskorak, mogu napraviti promjenu u načinu upravljanja. To po sadašnjem zakonu nije bilo moguće – zaključio je Antičić.

Trenutačno stanje: Problem je ubrzano iseljavanje stručnjaka u naprednije zemlje

U ocjeni sadašnjeg stanja navodi se kako sustav znanstvenih organizacija u RH čini osam javnih i tri privatna sveučilišta, zatim 25 javnih znanstvenih instituta te 66 javnih i privatnih ustanova i trgovačkih društava koja su akreditirana za znanstvenu djelatnost. Taj sustav u cijelosti loše kotira na međunarodnom planu jer su istraživačke i inovacijske performanse Hrvatske ispod prosjeka EU. Prema izvješćima Zajedničkog istraživačkog centra Komisije EU, Hrvatska je rangirana kao 26. od 28. država u EU po kompozitnom indikatoru istraživačke izvrsnosti, kao posljednja po inovacijskom izlaznom indikatoru te pretposljednja po broju patenata po stanovniku. Dodatni je problem što Hrvatska ima veliko i ubrzano iseljavanje znanstvenika, stručnjaka i studenata u znanstveno naprednije zemlje.

 


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo