ROBOT IDE NA POSAO

OKO 800 MILIJUNA DOLARA VRIJEDNA MISIJA Lander InSight kreće s prvim eksperimentom ispod površine Marsa

The NASA Martian lander InSight dedicated to investigating the deep interior of Mars is seen in an undated artist's rendering. NASA on Wednesday said it would fix the InSight lander that was grounded in December due to a leak in its primary science instrument, putting the mission back on track for another launch attempt in 2018. REUTERS/NASA/JPL-Caltech/Handout via Reuters THIS IMAGE HAS BEEN SUPPLIED BY A THIRD PARTY. IT IS DISTRIBUTED, EXACTLY AS RECEIVED BY REUTERS, AS A SERVICE TO CLIENTS. FOR EDITORIAL USE ONLY. NOT FOR SALE FOR MARKETING OR ADVERTISING CAMPAIGNS
NASA / REUTERS

 

Bio je to trenutak za pamćenje. U ponedjeljak navečer, malo prije 21 sat, NASA-in lander InSight uspješno se spustio na površinu Marsa. Začula sam zvuk Vibera na svom smartphoneu.

“Sve je u redu. Sletio je i već je poslao prvu sliku”, ushićeno mi je rekao dr. Davor Mance s prestižnog ETH (Švicarski federalni tehnološki institut) u Zürichu, koji je imao važnu ulogu u razvoju landera. Oko njega se čulo mnogo glasova: Davor Mance javljao se iz kontrole misije InSighta u NASA-inu Jet Propulsion Laboratoryju (JPL) u Pasadeni u Kaliforniji. “Sve faze slijetanja letjelice uspješno su izvršene i iskomunicirane putem minijaturnih satelita Marco. Zar to nije fantastično?

I na kraju, i prva slika Marsa sa samo jednim većim kamenom, nevjerojatno”, rekao je Mance. Iako u noći s nedjelje na ponedjeljak gotovo da i nije spavao, nije osjećao umor, nego radost i ponos. “Posao za danas je gotov, let’s party! Šampanjac se hladi, večeras cijeli tim slavi u gradu”, veselio se Mance. Tako je na najbolji mogući način okončano “sedam minuta terora”, kako su strani mediji slikovito opisali dramatično spuštanje landera kroz Marsovu atmosferu.

Nježno slijetanje 

Oko 800 milijuna dolara vrijedna misija InSight lansirana je 5. svibnja ove godine, a do svoga je odredišta prešla 548 milijuna kilometara. Letjelica je u tanku atmosferu Marsa ušla brzinom od 19.795 kilometara na sat. Potom su 123 kilometra dugo slijetanje usporili atmosfera, divovski padobran i rakete.  Sedam minuta poslije tronožna letjelica nježno je sletjela u središtu puste ravnice poznate kao Elysium Planitia koja se nalazi u blizini Marsova ekvatora. Nekoliko sati poslije stigla je i potvrda da su se InSightovi solarni paneli otvorili prema planu.

 

“Sve je kako treba. Prostor oko landera je bez kamenja. Lander je gotovo vodoravan, maksimalno je nagib oko četiri stupnja. Prvo uključenje naše elektronike je u srijedu”, javio mi je u noći s ponedjeljka na utorak Davor Mance, svjetski ekspert za elektroniku na jako niskim frekvencijama.

InSight (Interior Exploration using Seismic Investigations, Geodesy and Heat Transport) prvi je robotski lander koji će proučavati duboku unutrašnjost Crvenog planeta. InSight pomalo podsjeća na Mjesečev lander iz misije Apollo, a ima tri noge koje drže tijelo sonde. Na projektu InSight, osim NASA-inih stručnjaka, odgovornih za letjelicu u cjelini, njezino glavno računalo i komunikacijski sustav, važnu su ulogu igrali i francuski, engleski, njemački, švicarski te poljski i španjolski znanstvenici.

Primjerice, francuski istraživači pod vodstvom dr. Philippea Lognonnéa iz pariškog Instituta za fiziku Zemlje zaslužni su za SEIS (Seismic Experiment for Interior Structure), sofisticirani seizmometar koji će bilježiti seizmičke aktivnosti na Marsu. “SEIS je dizajniran da izdrži vibracije, zračenje i druga ograničenja kod ovako važne globalne misije”, rekao je Phillipe Lognonné.

Uspješan rad

Davor Mance, koji je diplomirao i doktorirao na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) u Splitu, na projektu InSight angažiran je na osnovi svoga uspješnog rada u prijašnjim svemirskim misijama, poput LISA Pathfindera.

“Kao glavni inženjer na razvoju elektronike, osim konkretne konstrukcije analognih i digitalnih krugova elektronike, posebno sam bio odgovoran za konvertiranje originalne elektronike u ‘svemirsku’ varijantu koju je razvila švicarska industrija”, pojasnio je Mance koji ostaje u Pasadeni još nekoliko mjeseci.“Moj je zadatak svakodnevna analiza podataka u operativnom centru do sredine veljače 2019. te provjera je li elektronika u ispravnom stanju, za što imam samo jedan sat prije nego što se da zeleno svjetlo za slanje novih komandi na Mars”, objasnio je Mance.

Misija InSight trajat će 24 mjeseca, što je otprilike jedna marsovska godina. Bilježit će seizmičke i temperaturne podatke kako bi se rasvijetlili misteriji o Marsovu postanku, što bi potom moglo razjasniti i podrijetlo Zemlje i drugih čvrstih planeta u unutarnjem krugu Sunčeva sustava. 

Od 44 poslane misije, samo ih se 18 uspješno probilo do Marsa

Povijest misija na Mars obiluje neuspjesima. Od 44 poslane misije, samo ih se 18 uspjelo probiti do Crvenog planeta. Neuspješni su bili i ruski Sputnjik 22 i NASA-in Mars Polar Lander koji se 1999. godine razbio na površini Crvenog planeta. Debakl je doživio i Beagle 2, robotizirano vozilo koje je lansirala Europska svemirska agencija (ESA), a koje se krajem 2013. godine izgubilo na Marsu.

No, zato su svoj posao uspješno obavila NASA-ina robotska vozila Spirit i Opportunity, koja su se na Mars spustila početkom 2004. godine te svoje planirano tromjesečno izviđanje mnogostruko produljila. U kolovozu 2012. godine na Mars se, nakon “sedam minuta terora”, spustio i rover Curiosity koji je u krateru Gale ove godine pronašao organske spojeve u 3,5 milijardi godina starim sedimentima. Curiosity je, uz to, u Marsovoj atmosferi detektirao prisutnost metana. (T.R.)

 


Prijavite se na portala Jutarnji.hr i ne propustite najnovije vijesti iz Hrvatske i svijeta

Izdvajamo