Posljednjih 15 godina Kina ubrzano razvija svoj svemirski program, a među ambicioznim planovima ističu se spuštanje ljudi na Mjesec te slanje misije s ljudskom posadom u orbitu oko Marsa.
Da razvija ozbiljan svemirski program koji postaje ozbiljna konkurencija svemirskim supersilama SAD-u i Rusiji, Kina je ponovno pokazala u posljednja dva tjedna. Najprije je prije desetak dana iz sjeverozapadne Kine lansirana prva raketa koju je razvila jedna privatna kompanija. Raketa Chongqing Liangjiang Star, koja može nositi 100 kilograma tereta u orbitu 800 kilometara od Zemlje, djelo je tvrtke OneSpace Technology sa sjedištem u Pekingu. Osnovana 2015., tvrtka OneSpace Technology planira deset lansiranja raketa u 2019. godini.
Nadalje, prije nekoliko dana Kina je uspješno lansirala satelit koji će omogućiti komunikaciju između Zemlje i sonde Chang’e-4 koja će tijekom godine stići do tzv. tamne strane Mjeseca. Satelit Queqiao bit će u orbiti između Zemlje i Mjeseca i njegova će pozicija biti 64.000 kilometara od nevidljive strane Mjeseca koja se sa Zemlje nikad ne vidi te je dosad ostala u velikoj mjeri neistražena.
Svrakin most
Queqiao u doslovnom prijevodu znači “svrakin most”. Prema kineskoj narodnoj predaji, sedme noći sedmog mjeseca po lunarnom kalendaru svrake svojim krilima formiraju most kako bi omogućile da Zhi Nu ili sedma kći Nebeske Božice prijeđe nebo i susretne se sa svojim mužem od kojeg je odvaja Mliječna staza.
“Ovo lansiranje ključni je korak za Kinu da ostvari svoj cilj, da bude prva zemlja koja će poslati sondu na nevidljivu stranu Mjeseca”, izjavio je Zhang Lihua, projektni menadžer projekta Queqiao. Lunarna sonda Chang’e 4, nazvana po kineskoj božici Mjeseca, trebala bi biti lansirana u prosincu 2018., što je jedan od najiščekivanijih događaja u znanosti ove godine. Satelit Queqiao bit će pozicioniran tako da omogući komunikaciju sa znanstvenicima na Zemlji, dok će robotska sonda Chang’e 4 fotografirati tamne dijelove Mjeseca.
Osvajanje Mjeseca - Nebeska palača
Kina je 2011. godine lansirala svoju prvu svemirsku stanicu Tiangong 1, što u prijevodu znači Nebeska palača. Bila je duga 10,4 i široka 3,3 metra te teška 8,5 tona, a njezina je misija, umjesto do planirane 2013., potrajala do travnja ove godine kad je Tiangong 1 ušao u atmosferu i izgorio dok su se ostaci srušili u Pacifik. U rujnu 2016. godine Kina je lansirala svoju drugu svemirsku stanicu Tiangong 2. Taj sofisticirani svemirski laboratorij postavljen je u orbitu oko 393 kilometra iznad površine Zemlje, a može primiti dva astronauta na najviše 30 dana. Opremljen je uređajima za obavljanje 14 različitih eksperimenata. Kina planira 2022. godine dovršiti svemirsku stanicu Tiangong 2 koja će se sastojati od glavnog modula i dva spojena laboratorija i biti u funkciji barem jedno desetljeće. U tijeku je sveobuhvatna obuka za astronaute koji će boraviti u Nebeskoj palači.
Osvajanje Mjeseca i Marsa
“Super plan” za kineske svemirske misije u idućih nekoliko desetljeća uključuje slijetanja na Mjesec, sondu na Mars i razvoj letjelice poput space shuttlea. Svoje planove za istraživanje Mjeseca Kina je pokazala kad je početkom prosinca 2012. godine lansirala letjelicu Chang’e 3 s roverom Yutu što u prijevodu znači “zec od žada”. Dva tjedna kasnije Yutu, 140 kilograma teški rover na šest kotača, uspješno se odvojio od letjelice te “meko spustio” na Mjesečevu površinu. Bilo je predviđeno da roverova misija traje tri mjeseca, no čini se da je prije nekoliko dana upao u Mjesečevu prašnjavu oluju koja je zaustavila njegovih šest kotača.
To, dakako, nije obeshrabrilo čelne ljude kineskoga svemirskog programa koji između 2030. i 2036. godine planiraju poslati prvog taikonauta na Mjesec.
Yang Liwei, prvi kineski astronaut i zamjenik direktora kineske agencije zadužene za slanje čovjeka u svemir, prošle je godine rekao da “neće trebati dugo da let kineskih astronauta na Mjesec dobije službenu potvrdu i sredstva”.
No, Peking gleda i prema Marsu kamo 2020. godine želi poslati prvu sondu koja bi se bavila pitanjima evolucije Sunčeva sustava.
Veliki medvjed
Kako ne bi bili ovisni o američkom GPS-u, Kinezi su razvili vlastiti navigacijski satelitski sustav Beidou, što u prijevodu znači veliki medvjed. Operativan za područje Kine postao je 2000., a u azijsko-pacifičkoj regiji 2012. godine. Do kraja 2018. godine bit će lansirano barem 18 satelita, a do 2020. čak 35 satelita. Do 2020. godine sustav Beidou pokrivat će cijeli planet pa će tako kineski GPS postati, pored američkog i ruskog (GLONASS), treći svjetski sustav globalnog satelitskog pozicioniranja.
Lov na izvanzemaljce
Kina je u rujnu 2016. godine pustila u rad najveći radioteleskop na svijetu.
Oko 170 milijuna dolara vrijedni teleskop Fast (Five-hundred-metre Aperture Spherical Radio Telescope), s antenom promjera 500 metara, postavljen je među planinama brdovite regije Guizhou.
Fast je tri puta osjetljiviji od dosad najvećeg radioteleskopa Arecibo koji se nalazi u istoimenom opservatoriju u Portoriku. Fast sada traga za izvanzemaljcima, ali lovi i znanstvenu slavu. “Mi definitivno ciljamo na inovativne rezultate što je brže moguće, otvarajući mogućnost za otkrića vrijedna Nobelove nagrade”, izjavio je Di Li, vodeći znanstvenik projekta Fast.