Oni su znanstveni “dream team” Sveučilišta u Rijeci (UniRi), a njihov opus nadmašuje 1140 radova citiranih 103.700 puta! Robotičarka Danica Kragić, biomedicinar Ivan Đikić, astrofizičar Željko Ivezić, filozof Nenad Miščević, matematičar, psiholog i ekonomist Dražen Prelec, arhitekt Vedran Mimica, pedagoginja Aleksandra Kanjuo Mrčela, imunolog Winfried Pickl, matematičar Igor Mezić i fizičar Igor Žutić odnedavno su članovi Međunarodnog znanstvenog savjeta (MZS) Sveučilišta u Rijeci.
- Koliko znam, niti jedno sveučilište u Hrvatskoj nema ovakvo tijelo koje ima savjetodavnu ulogu rektorici i Upravi Sveučilišta, ali i radnim tijelima poput Savjeta za znanost. Mnoga europska sveučilišta imaju slične savjete, a ta je praksa posebno prisutna u Nizozemskoj i Njemačkoj te sve više i u Istočnoj Europi - rekla je prof. Snježana Prijić Samaržija, rektorica Sveučilišta u Rijeci. Istaknula je kako je osnivanje MZS-a bila jedna od aktivnosti u njezinu izbornom programu u kojem je prioritet internacionalizacija i suradnja s uglednim svjetskim sveučilištima.
- Suvremena sveučilišta suočena su s nizom izazova u domeni znanstvenih politika, od tema pametne specijalizacije, povećanja znanstvene produkcije i pozicioniranja unutar svjetskih sustava rangiranja do transfera tehnologije u društvu ili povezivanja s gospodarstvom u razvoju koncepta istraživanja i razvoja. No, različiti europski i svjetski pokazatelji i indeksi, od onih koji se tiču konkurentnosti Hrvatske, a dio koje su i visoko obrazovanje i znanost, razvijenosti institucija do stanja demokracije su sve lošiji - kazala je rektorica Prijić Samaržija.
Pad inovativnosti
Njezine riječi potvrđuju i brojke: nijedno naše sveučilište ne nalazi se među 500 najboljih na nekoj od relevantnih svjetskih lista, a naša je zemlja kontinuirano pri dnu znanstvene izvrsnosti u svijetu. Upravo zbog toga naše je gospodarstvo zaostalo i velikim dijelom besperspektivno. Nadalje, Hrvatska već dugo pada na ljestvici EU u inovativnosti pa je sada među tri najlošije plasirane zemlje, a iza nas su samo Bugarska i Rumunjska.
Nema izolacije
- Da bismo zaustavili trend za koji se osjećamo odgovornima, jedan od ključnih koraka je podijeliti iskustvo s kolegama i znanstvenicima koji dolaze iz razvijenih europskih i svjetskih znanstvenih institucija, koji tamo grade impresivne znanstvene karijere, kako bi nam kroz svoju perspektivu pomogli razviti politike koje nas mogu učiniti boljima. Ne zavaravamo se da znamo sve i da možemo funkcionirati izolirani, ne samo u znanosti nego i kada se radi o upravljanju znanosti i visokim obrazovanjem - ustvrdila je rektorica Prijić Samaržija.
Istaknula je kako su članovi MZS-a ugledni znanstvenici iz svih znanstvenih područja, koji rade na sveučilištima i institutima u Europi i SAD-u. - Članovi našeg MZS-a su ili podrijetlom iz Hrvatske ili zbog ranije intenzivne suradnje dobro poznaju Sveučilište u Rijeci, kao što je slučaj s prof. dr. sc. Winfriedom Picklom s Medicinskog sveučilišta u Beču.
Osim redovitog savjetovanja na daljinu putem videokonferencija i razmjene stavova o konkretnim pitanjima, nadamo se da ćemo uspjeti okupiti sve članove na središnjoj konferenciji koju planiramo organizirati ove godine u sklopu obilježavanja naše 45. obljetnice. Tada će ti ugledni znanstvenici imati priliku predstaviti svoj rad zainteresiranoj znanstvenoj i široj publici te sudjelovati u raspravi o budućnosti znanosti u Hrvatskoj. Imajući u vidu obveze svih članova, planiramo jedno okupljanje godišnje, uz češća pojedinačna i grupna savjetovanja. Već smo počeli raspravu o modelima prioritetnog financiranja znanosti na samom Sveučilištu s ciljem podizanja relevantne znanstvene produkcije - pojasnila je rektorica Prijić Samaržija.
Iako dosad nisu postojali na hrvatskim sveučilištima, međunarodni znanstveni savjeti postoje na nekim hrvatskim institucijama, poput najveće hrvatske znanstvene kuće, Instituta “Ruđer Bošković”. Tijekom mandata ministra znanosti, obrazovanja i sporta Željka Jovanovića od 2012. do 2014. godine djelovao je međunarodni znanstveni savjet koji je činilo šest uglednih znanstvenika: prof. Nenad Ban s ETH u Švicarskoj, prof. Zlatko Bačić sa Sveučilišta New York, prof. Bojan Čukić sa Sveučilišta Zapadna Virginia, prof. Ludwig Steindorff sa Sveučilišta u Kielu, prof. Slavo Radošević s University College of London i prof. Robert Živadinov s Državnog sveučilišta New York u Buffalu.
Učiti od boljih
- I tada u Ministarstvu, kao i sada na Sveučilištu u Rijeci, bili smo svjesni da možemo i trebamo puno učiti od boljih od nas. Svjesni svojih ograničenja, zamolili smo naše ugledne znanstvenike u inozemstvu da nam pomognu da budemo bolji, da znanstveno i nastavno što je moguće više uskladimo svoje prakse s iskustvima najboljih pojedinaca i institucija u svijetu te tako razvijemo respektabilne znanstvene i visokoškolske politike - rekao je prof. Saša Zelenika, zamjenik ministra znanosti u Jovanovićevu mandatu i sadašnji predsjednik Savjeta za znanost UniRi.
Nije provedeno
- U više su navrata savjeti koje smo dobili u Ministarstvu od tadašnjega Međunarodnog savjeta bili presudni za osmišljavanje, formuliranje i provođenje znanstvenih politika na nacionalnoj razini. Nažalost, otpori od notornih akademskih krugova, ali i iz političkih krugova i HDZ-ovske i SDP-ovske grupacije, bili su golemi pa neke od željenih mjera nismo uspjeli provesti - naglasio je Zelenika koji sada s puno optimizma očekuje rad MZS-a Sveučilišta u Rijeci.
Rektorica Prijić Samaržija, pak, ističe kako su svi članovi MZS-a odmah prihvatili poziv iz Rijeke. - Kod svih smo osjetili veliku želju da pridonesu kako Sveučilištu tako i razvoju znanosti i kulture kvalitete u Hrvatskoj. Neki od njih su spremni odmah pokrenuti postupak uzimanja slobodne studijske godine na svojim sveučilištima i posvetiti se novim projektima na UniRI-ju, neki su spremi sudjelovati u novim znanstvenim projektima, a neki zbog preuzetih obveza u ovom trenutku mogu pridonijeti isključivo savjetima. Mi smo naravno, uvažavajući obveze uvaženih kolega, zainteresirani za što tješnju suradnju. Također moram naglasiti da svi članovi Savjeta rade volonterski - napomenula je rektorica Prijić Samaržija.
Kontaktirali smo i neke od članova MZS-a koji su nam pojasnili svoju motivaciju da volonterski savjetuju rektoricu i Upravu Sveučilišta u Rijeci.
- Rijeka mi je u srcu ne samo zato što mi roditelji i dalje tamo žive i što je posjećujem svake godine, nego i zato što vidim da grad ima velik potencijal u edukaciji inženjera koji su nužni industriji. Mnogi od nas u Savjetu suprimjeri da je dobra edukacija oduvijek postojala, ali možda sada moramo razmišljati i o tome kako osigurati visoku ili najvišu razinu za puno više inženjera koji će moći pomoći hrvatskoj industriji - rekla je Riječanka Danica Kragić, profesorica kompjutorskih znanosti na Kraljevskom tehnološkom institutu (KTH) u Stockholmu.
- Imam dugogodišnje iskustvo u radu s europskim projektima i mrežu koju ću rado podijeliti s kolegama u Rijeci. Također mislim da je moguće ostvariti i suradnju pomoću razmjene studenata. Naime, tijekom posljednjih šest godina bila sam i prodekanica na Fakultetu za računarstvo te sam radila na mentorstvu mladih znanstvenika. Nadam se da ću moći primijeniti svoje iskustvo i u radu Savjeta - izjavila je Danica Kragić koja je i članica Švedske kraljevske akademije znanosti te članica nadzornih odbora velikih švedskih kompanija Saab i FAM.
Korisni savjeti
- Znanstveni savjeti su jedan od uobičajenih alata na raspolaganju upravljačima najboljih svjetskih akademskih institucija. Njihov je cilj davati savjete sveučilištu o uspješnim idejama s drugih institucija te upozoriti na negativne trendove i ideje koji su se drugdje pokazali neuspješnima. Drago mi je vidjeti kako riječko sveučilište i rektorica žele koristiti savjete kolega s raznovrsnim iskustvom za unapređenje znanstvene djelatnosti i procesa donošenja odluka.
Na osnovi svog iskustva kao i davatelja i primatelja takvih savjeta, znam kako znanstveni savjeti mogu biti iznimno korisni, no također i nebitni ako se loše implementiraju - rekao je Željko Ivezić, profesor na Sveučilištu Washington u Seattleu te predsjedavajući Vijeća za znanost na projektu Large Synoptic Survey Telescopea (LSST).
Dražen Prelec, koji na Massachusetts Institute of Technology (MIT) u Bostonu drži tri profesorske pozicije, i to na Sloan School of Management, na Odsjeku za ekonomiju te na Odsjeku za kognitivne i znanosti o mozgu, ističe kako je ugodno iznenađen pozivom iz Rijeke i interesom javnosti za formiranje MZS-a.
Strategija razvoja
- Imam ugodna sjećanja na nekoliko predavanja koja smo supruga Danica Mijović Prelec i ja održali u Rijeci 2005., tijekom naše studijske godine u Zagrebu. Ima tu i prijašnjih akademskih ispreplitanja, prvenstveno s filozofima i psiholozima koji su ili na Sveučilištu, kao Dražen Domijan i Boran Berčić, ili su povezani s Rijekom kao Nenad Miščević. Ima puno potencijala, ali kako će se rad Savjeta razviti, to ćemo vidjeti kad počnemo konkretne dogovore.
Bilo bi mi drago pomoći kako god mogu, počevši razmjenom iskustava, a poslije, nadam se, i više. Riječko sveučilište je pokrenulo taj projekt, ali nadam se da će se takvi projekti s našim stručnjacima u zemlji i inozemstvu proširiti i izvan Rijeke - naglasio je Dražen Prelec.
No, u javnosti je najviše odjeknuo angažman prof. Ivana Đikića sa Sveučilišta Goethe u Frankfurtu koji je prošle godine, nakon optužbi splitskog rektora Šime Anđelinovića da je u sukobu interesa te tvrdnji premijera Andreja Plenkovića da surađuje s oporbom, prekinuo svoju 15 godina dugu suradnju s Medicinskim fakultetom u Splitu.
- Prihvatio sam poziciju člana Savjeta jer želim pridonijeti poboljšanju uvjeta za rad znanstvenika u Rijeci te međunarodnoj uspješnosti i ugledu Sveučilišta. Moja je uloga davanje savjeta i prenošenje međunarodnih iskustava vodstvu Sveučilišta. Jedan od prvih savjeta bit će objavljivanje znanstvene i obrazovne strategije razvoja koje podrazumijeva potpunu transparentnost i odgovornost vodstva Sveučilišta za provedbu.
Također, važno je fokusiranje resursa i programa Sveučilišta na kvalitetu, s posebnim osvrtom na ulaganje u mlade znanstvenike, te međudisciplinarno umrežavanje već postojećih uspješnih znanstvenih grupa u Rijeci kako bi postale konkurentnije na međunarodnim natječajima - zaključio je Đikić.