OTKRIĆE IZ PEĆINA

OŽIVJELI MIKROBE KOJI SU MIROVALI 50.000 GODINA 'Otkrili smo organizme zarobljene u kristalima koji nisu u srodstvu ni sa čim što poznajemo!'

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 18.02.2017. u 14:26

CC

Ilustracija: Pećine planine Naica, arheja (u krugu)

U pećinama planine Naica u Meksiku znanstvenici su pronašli mikrobe koji su mirovali tisućama godina - i uspješno su ih oživjeli, javlja BBC.

Mikrobi su ostali zarobljeni prilikom formiranja gipsanih struktura, prije 10 do 50 tisuća godina, a voditeljica istraživanja dr. Penelope Boston objasnila je kako se radi o nesvakidašnjem otkriću.

- Drugi su timovi tvrdili da su našli i starije organizme koji su bili još uvijek živi, no u ovom slučaju organizmi su vrlo neobični - nisu u bliskom srodstvu ni sa čim što nalazimo u svim genetskim bazama podataka, rekla je dr. Boston, nova direktorica NASA-inog Instituta za astrobiologiju u Kaliforniji.

Pećine u Naici istraživali su rudari u potrazi za srebrom i drugim plemenitim metalima, no danas su zanimljive znanstvenicima koji proučavaju ekstremofile - mikrobe koji preživljavaju u ekstremnim uvjetima.

Unutar pećina, temperatura je između 40 i 60 stupnjeva celzija, izrazito vlažna i povišene kiselosti. Svjetlost ne dopire do podzemnih jezera, pa svi organizmi preživljavaju uz pomoć kemosinteze - procesiraju minerale iz kamenja kako bi se prehranili.

Znanstvenici su do sada pronalazili mikrobe na stijenkama pećina, no ovo je prvi put da su ih pronašli unutar kristala gipsa, dugačkih i do jednog metra.

Dr. Boston i njezin tim su koristili sterilne alate kako bi bušili gipsane kristale i došli do malih 'džepova' unutar kristala, u kojima su se skrivale bakterije i arheje - grana mikroba odvojena od bakterija i eukariota.

Iako su bile potpuno neaktivne - u njima se nisu odvijali biološki procesi, znanstvenici su bakterije i arheje uspjeli reanimirati u laboratoriju.

Osim što su otkrivene dosad nepoznate vrste mikroba, otkriće je značajno i za polje astrobiologije, jer su organizmi pronađeni u uvjetima kakvi bi mogli postojati nekim mjestima u Sunčevom sustavu izvan Zemlje.

- Astrobiološka poveznica je očita, u tome da nam bilo koji sustav ekstremofila koji proučavamo omogućava da proširimo spoznaju života na Zemlji, te da ju dodamo u atlas mogućnosti koje možemo primjeniti na druge planete, rekla je dr. Boston.

Brojni stručnjaci vjeruju da, ukoliko ćemo naći život izvan Zemlje u Sunčevom sustavu, najvjerojatnije će se raditi o organizmima nalik ekstremofilima, koji preživljavaju zahvaljujući kemosintezi.

 

Izdvajamo