KONTRA STEREOTIPA

PET ŽENA KOJE MIJENJAJU HRVATSKU ZNANOST Prema broju žena u znanosti Hrvatska je jedanaesta u Europi, iznad prosjeka EU

CROPIX

 

Dugogodišnje rodne predrasude i stereotipi, kao i nedostatak vidljivih uzora, i dalje usmjeravaju djevojke i žene dalje od karijera povezanih sa znanošću i tehnologijom. Moramo učiniti mnogo više kako bismo učinili vidljivima europske žene koje su dale ključni doprinos znanosti, istraživanju, inovacijama i šire, poručila je nedavno Marija Gabriel, povjerenica Europske komisije za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade. Nova “europska ministrica znanosti” dolazi iz Bugarske, jedne od četiri zemlje EU, uz Litvu, Latviju i Dansku, u kojoj je udio žena u znanosti i inženjerstvu veći od muškaraca.

Prema podacima Eurostata za 2018. godinu, od gotovo 18 milijuna znanstvenika i inženjera u EU, 59 posto su muškarci, a 41 posto žene. Hrvatska je na ovom području iznad europskog prosjeka: prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO), od 12.840 aktivnih znanstvenika u našoj zemlji, njih 46 posto su žene, pa nas to svrstava na 11. mjesto u Europi. Ipak, valja imati na umu da je u Hrvatskoj udio znanstvenica i prije bio visok u odnosu na Zapad jer je visoka stopa zaposlenosti i ekonomske aktivnosti žena tipična oznaka svih bivših socijalističkih sustava.

- Istraživanja provedena u različitim srednjoeuropskim i baltičkim postsocijalističkim zemljama, tzv. ENWISE zemljama (od engl. Enlarge Women in Science to the East), pokazala su da su mnogi procesi usmjereni na povećanje ravnopravnosti u području obrazovanja i znanosti u tim zemljama bili pokrenuti ranije nego u tzv. starim članicama EU. Prema UNESCO-ovim podacima za 2019. godinu, postotak žena u znanosti u ovim je zemljama i danas među najvećima na svijetu, što se tumači time što je u njima tijekom socijalizma ženama priznato pravo na obrazovanje i jednaku plaću za isti rad - pojasnila je sociologinja prof. Inga Tomić-Koludrović iz splitskoga područnog ureda Instituta društvenih znanosti “Ivo Pilar”.

- Nadalje, visok postotak znanstvenica u ENWISE zemljama u odnosu na stare članice EU tumači se i time što su to zemlje s razmjerno malim znanstvenim populacijama. Budući da su žene u socijalističkom razdoblju već bile uključene u rad za koji su potrebne visoke obrazovne kvalifikacije - a u nekim zemljama činile su i većinu takve radne snage - moglo se i očekivati da će se u postsocijalističkom razdoblju zapošljavati u ‘znanjem intenzivnim sektorima’ - dodala je prof. Tomić-Koludrović.

Trend feminizacije znanosti posebno je zamjetan u najvećoj hrvatskoj znanstveno-istraživačkoj, na Institutu Ruđer Bošković (IRB) u Zagrebu, koji zapošljava ukupno 908 ljudi. Od 432 zaposlenika s doktoratom, njih 263 su žene, što je 61 posto. Žene čine 49 posto voditelja laboratorija, a pet od 11 voditelja IRB-ovih zavoda su žene. K tome, od 17 projekata koji su u tijeku u okviru najvećeg programa EU za istraživanje i inovacije Obzor 2020, devet (53 posto) je dodijeljeno ženskim voditeljima projekata. Nadalje, sva tri projekta Europskog istraživačkog vijeća (ERC) na IRB-u dodijeljena su znanstvenicama: jedan prof. Ani Sunčani Smith te dva prof. Ivi Tolić.

Sve više doktorica

Kada se gleda ukupan broj ERC-ovih projekata, u javnosti poznatih kao “znanstveni Oscari”, te najprestižnije europske projekte u Hrvatskoj je dobilo pet žena: uz spomenute Ruđerove znanstvenice, i prof. Vernesa Smolčić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i prof. Jasenka Gudelj s Filozofskog fakulteta u Zagrebu te dr. Jadranka Šepić iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu te tri muškarca, prof. Stipan Jonjić s Medicinskog fakulteta u Rijec, prof. Neven Barišić i prof. Nenad Pavin sa zagrebačkog PMF-a.

Zanimljiva je i analiza koju je u povodu Međunarodnog dana žena i djevojaka u znanosti (11. veljače) izradila Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ). - Od ukupnog broja voditelja projekata koji su do sada financirani u Zakladi (1535), njih 664 su žene, iz čega proizlazi da je udio voditeljica projekata u odnosu na ukupan broj financiranih projekata oko 43 posto. Međutim, broj mladih istraživača koji se financiraju kroz Program razvoja karijera mladih istraživača ukazuje na viši postotak žena, 57 posto, u doktorskoj izobrazbi.

Ako pogledamo proteklu godinu, od ukupno 242 ugovorena projekta, što uključuje natječaje Istraživački projekti, Uspostavni istraživački projekti, Hrvatsko-švicarski program istraživanja i Program suradnje s hrvatskim znanstvenicima u dijaspori, njih 126 vode žene, a 116 muškarci. Preračunato u postotke, 52 posto projekata vode žene, a njih 48 posto vode muškarci - rekla je dr. Irena Martinović Klarić, izvršna direktorica HRZZ-a.

Poticanje ravnopravnosti

- Kada analiziramo dva temeljna nacionalna programa financiranja istraživanja, istraživačke projekte namijenjene iskusnim znanstvenicima i uspostavne istraživačke projekte namijenjene poticanju razvoja samostalnih istraživačkih karijera mladih znanstvenika i novih istraživačkih grupa, zamijetili smo da su u 2019. žene prijavile i ugovorile nešto veći broj znanstvenih projekata nego muškarci. Voditeljice projekata ugovorile su ukupno 110.630.952,71 kunu, a voditelji projekata ipak nešto manje, ukupno 101.634.114,55 kuna. Zanimljivo je da je prosječna vrijednost ugovorenih projekata iskusnih voditelja viša za muškarce (881.597,26 kuna) nego za žene (853.304,22 kuna), no taj se trend mijenja u slučaju mlađih istraživača koji uspostavljaju vlastite istraživačke grupe, tako da je prosječna vrijednost uspostavnih istraživačkih projekata ipak nešto viša u slučaju žena (1.524.003,76 kuna) nego muškaraca (1.467.658,20 kuna) - naglasila je dr. Martinović Klarić.

Zanimljivo je da kod ugovorenih znanstvenih projekata, znanstvenice prednjače u svim područjima osim u prirodnim i tehničkim znanostima. - U prirodnim znanostima, žene i muškarci su gotovo izjednačeni, a u području tehničkih znanosti nailazimo na najveću razliku u omjeru muškaraca i žena, pri čemu su znanstvenice voditeljice na samo tri od ukupno 15 ugovorenih projekata kojima se uspostavlja mlada istraživačka grupa, odnosno na samo sedam od ukupno 27 projekata iskusnih znanstvenika. Ista je situacija i kod mladih istraživača na doktorskoj razini, gdje su doktorandi u tehničkim znanostima daleko više zastupljeni, s čak 71 posto - rekla je dr. Martinović Klarić. Istaknula je da žene čine 90 posto svih zaposlenika HRZZ-a, a od 124 člana panela u 2019. godini bilo je 60 znanstvenica.

Zastupljenost žena u projektima HRZZ-a komentirala je i prof. Tomić-Koludrović.

 Uzimajući u obzir ove podatke, moglo bi se ustvrditi da današnja visoka zastupljenost žena u projektima, panelima i recenzijskim postupcima HRZZ-a u svim, osim tehničkog područja, upućuje na to da su politike poticanja ravnopravnosti u području znanosti urodile povoljnim učincima. No, s druge strane, s obzirom na brojna negativna iskustva u drugim zemljama i profesijama, ne valja smetnuti s uma ni mogućnost da je možda - barem djelomično - riječ o ‘feminizaciji profesije’, odnosno povećanju broja žena u njoj, čemu uzrok može biti i to što muškoj populaciji više nije atraktivna iz raznih razloga, u koje se svakako ubrajaju visina plaće i uvjeti rada. Stoga pitanje koje - s obzirom na spomenutu mogućnost ‘feminizacije profesije’ - svakako valja postaviti u budućim istraživanjima jest treba li ovakve podatke tumačiti kao promjenu u smjeru dominacije žena u znanstvenim istraživanjima u Hrvatskoj ili pak njihovo povećanje u području koje je postalo manje atraktivno muškarcima - zaključila je prof. Tomić-Koludrović.

Jasenka Gudelj - Prva humanistica koja je u Hrvatskoj dobila projekt ERC-a

Zagreb, 040320.
Ulica Ivana Lucica.
Jasenka Gudelj, izvanredna profesorica pri Filozofskom fakultetu Sveucilista u Zagrebu.
Foto: Darko Tomas / CROPIX
Darko Tomas / CROPIX

Jasenka Gudelj

 

Izvanredna profesorica Filozofskog fakulteta (FF) u Zagrebu i prva hrvatska znanstvenica u domovini koja je dobila projekt Europskog istraživačkog vijeća (ERC) iz područja društveno-humanističkih znanosti. Diplomirala je i magistrirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a doktorirala je 2008. godine pri School for Advanced Studies u Veneciji. U idućih pet godina trajanja oko dva milijuna eura vrijednog projekta prof. Gudelj i njezin tim istražit će arhitektonsku kulturu na istočnom dijelu Jadrana od 15. do 18. stoljeća, koristeći nove metodološke postupke i digitalne alate.

Snježana Prijić-Samaržija - Najveći reformator među rektorima hrvatskih sveučilišta

Rijeka, 040320.
Rektorat UNIRi.
Snjezana Prijic Samarzija, rektorica sveucilista u Rijeci.
Foto: Matija Djanjesic / CROPIX
Matija Djanjesic / CROPIX

Snježana Prijić Samaržija

Rektorica Sveučilišta u Rijeci (UniRi). Diplomirala je filozofiju na Sveučilištu u Beogradu, magistrirala na Sveučilištu u Ljubljanu, a doktorirala na Sveučilištu u Zagrebu. Najveći reformator među rektorima hrvatskih sveučilišta. Među ostalim uvela Međunarodni znanstveni savjet sastavljen od naših uglednih znanstvenika u inozemstvu te novi model izbora rektora (kroz predizbore glasaju svi članovi fakultetskih i odjelnih vijeća). Također, prva je među hrvatskim rektorima potpisala programske ugovore s Ministarstvom znanosti, a UniRI je prošle godine ušao u najbolje ocijenjenu mrežu Europskih sveučilišta YUFE.

Lea Skorin-Kapov - Sjajna žena u “muškom bastionu”

Zagreb, 030320.
FER, profesorica Lea Skoron Kapov.
Foto: Neja Markicevic / CROPIX
Neja Markičević / CROPIX

Lea Skorin Kapov

Izvanredna profesorica na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER) u Zagrebu, tradicionalno “muškom bastionu”. Pohađala je osnovnu i srednju školu u Kanadi i SAD-u, a diplomirala, magistrirala i doktorirala na zagrebačkom FER-u. Od 2001. do 2009. radila je u Istraživačkom odjelu kompanije Ericsson Nikola Tesla.  Dosad je dobila dva projekta Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ), od kojih je prvi završio 2019. godine. Drugi projekt “Modeliranje i praćenje iskustvene kvalitete imerzivnih višemedijskih usluga u 5G mrežama”, vrijedan 978.000 kuna, je u tijeku.

Iva Tolić - Povratak iz inozemstva i stvaranje tima na Ruđeru

Hanza Media

Iva Tolić

Molekularna biologinja i najuspješnija hrvatska znanstvenica u domovini. Nakon diplome na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, 15 godina se znanstveno usavršavala u Americi, Danskoj, Italiji i Njemačkoj. U Hrvatsku se vratila 2014. godine kad je na Institutu Ruđer Bošković oformila svoju znanstvenu grupu. Dosad je dobila čak dva projekta Europskog istraživačkog vijeća (ERC), a u fokusu njezina istraživanja je diobeno vreteno, ‘minijaturni stroj’ sastavljen od mikrotubula koji dijele kromosome u dvije stanice kćeri.

Melita Peharda Uljević - Više od milijun kuna za ekologiju školjkaša i sklerokronologiju

Split, 030320.
Institut za oceanografiju i ribarstvo.
Prof. dr. Melita Peharda Uljevic.
Foto: Vojko Basic / CROPIX
Vojko Bašić / CROPIX

Melita Peharda Uljević

Znanstvena savjetnica u trajnom zvanju Instituta za oceanografiju i ribarstvo (IZOR) u Splitu. Diplomirala je humanu ekologiju na College of the Atlantic u Bar Harboru u SAD-u, magistrirala oceanologiju te doktorirala biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. U fokusu njezina istraživanja su ekologija školjkaša i sklerokronologija, interdisciplinarna znanost koja se bavi istraživanjima čvrstih struktura morskih organizama. Vodi projekt Hrvatske zaklade za znanost “Školjkaši: Arhiva okolišnih promjena u obalnim morskim ekosustavima”, vrijedan 1,125.050 kuna.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo