STROGO ZAŠTIĆENA VRSTA

PRVI PUT U HRVATSKOJ POSREDNO POTVRĐENA BJESNOĆA KOD ŠIŠMIŠA Nema razloga za zabrinutost, no jedna skupina građana mora biti posebno oprezna

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 22.02.2018. u 14:00

Sweet baby bat on my finger., Image: 57086601, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Alamy
Profimedia, Alamy

 

U sklopu projekta ‘Aktivni nadzor bjesnoće u šišmiša - bitan faktor za procjenu buduće prijetnje’ u Hrvatskoj je po prvi puta posredno utvrđena prisutnost virusa bjesnoće u populaciji naših šišmiša. Potvrdio je to dr. sc. Tomislav Bedeković, voditelj projekta koji financiraju Hrvatska zaklada za znanost a sufinancira Hrvatski veterinarski institut.

Kako stoji na stranicama projekta, bjesnoća je jedna od najstarijih zoonoza (zarazna bolest koja je zajednička ljudima i nekim životinjama), te i danas odnosi preko 60000 života godišnje, uglavnom u Aziji i Africi. Bjesnoća se odvojeno promatra kod šišmiša i kopnenih sisavaca kod kojih je posljednji put u Hrvatskoj utvrđena 2014., i to u slučaju lisice.

Tijekom 2016. i 2017. prikupljeno je ukupno 243 uzoraka krvi i 277 obrisak usne šupljine od sedam vrsta šišmiša. Njih 16 (6,58%) ima neutralizirajuća protutijela. Prisutnost protutijela je ili dokaz vakcinacije ili infekcije. Kako šišmiši nisu cijepljeni protiv bjesnoće, u ovom slučaju protutijela su neizravan dokaz infekcije šišmiša virusom bjesnoće filogrupe I, no ne radi se o aktivnom virusu. Ovakav nalaz se podudra s nalazima iz mnogih drugih europskih država poput Francuske, Nizozemske, Njemačke, Švicarske, Švedske i Velike Britanije.

Stručnjaci ističu da ovo nipošto nije razlog za uznemiravanje ili ubijanje šišmiša, nego samo upućuje na oprez sve one koji dolaze u dodir sa šišmišima, a to se posebno odnosi na speleologe, planinare i sl.

Temeljem nacionalnih propisa šišmiši su strogo zaštićena vrsta, no dođete li ipak do kontakta sa šišmišem, ako vas ogrebe ili ugrize, odmah se javit nadležnom liječniku.

Bjesnoća je u Republici Hrvatskoj prisutna od 1987. godine, a posljednji slučaj ‘zemaljskog’ oblika bjesnoće zahvaljujući oralnoj vakcinaciji lisica potvrđen je 2014. godine. U Europi se s kontrolom odnosno iskorjenjivanjem zemaljskog oblika bjesnoće krenulo prije 38 godina primjenom oralne vakcinacije lisica (OVL). Unutar tog razdoblja učestalost pojavljivanja bjesnoće u Europi se smanjila za otprilike 80%, pri čemu je bolest potpuno eliminirana u zapadnoj i srednjoj Europi. Primjenom OVL u Hrvatskoj (2011.) broj pozitivnih slučajeva je padao, a program cijepljenja lisica oralnim mamcima nastavit će se do 2018. godine.

Šišmiši su inače jedini leteći sisavci od neprocjenjive važnosti za ekosustav. U Europi se nalaze 52 vrste, a u Hrvatskoj 35, što Hrvatsku čini zemljom s najviše različith vrsta. Nastanjuju sve kontinente osim nekih izoliranih otoka i polova. Osvještavanje značaja šišmiša za naše živote pretvorilo ih je u pojedinim dijelovima svijeta u vrlo unosnu turističku atrakciju.

Pronađete li šišmiša ili dođete u kakav doticaj s njima koji sami ne znate riješiti, prijavite slučaj na brojeve navedene na ovom linku.

Izdvajamo