NEW SCIENCE LIVE FESTIVAL U LONDONU

RAJ ZA RADOZNALE Kako obaviti veliku nuždu na Antarktici, što se događa u unutrašnjosti mozga i kako će izgledati budućnost života

Jutarnji

 

Vi sigurno tražite New Scientist Live?, obratila mi se djelatnica na ulazu u londonski ExCeL. Da, kratko sam odgovorila.

- Pa, izgledate kao znanstvenica - rekla je smješkajući se žena. Tako je u četvrtak ujutro izgledala simpatična dobrodošlica za New Scientist Live, najveći europski, vjerojatno i svjetski festival znanosti. Festival, koji je organizirao poznati popularno-znanstveni časopis New Scientist, od 20. do 23. rujna održan je u izložbenom i kongresnom centru ExCeL u londonskoj četvrti Docklands.

Nekadašnji londonski dokovi, odnosno Docklands tijekom Drugog svjetskog rata pretrpjeli su teška razaranja zbog bombardiranja čije su posljedice bile vidljive i krajem 1980-ih. Međutim, u posljednjih tridesetak godina Docklands je doživio golemu preobrazbu i danas je velikim dijelom poslovna četvrt u koju se savršeno uklapa i ExCeL, koji se prostire na 100.000 četvornih metara površine.

Za sve koji su radoznali

Proteklih dana čak polovica toga prostora bila je rezervirana za New Scientist Live.

- Organiziramo ovaj znanstveni festival za sve one koji su radoznali, zanima ih znanost i način na koji svijet funkcionira. Počeli smo prije tri godine jer smo spoznali da magazini i novine prolaze kroz teška vremena zbog pada tiraže i da je sve više ljudi online. A ako pitate ljude online, saznate da vole osobna iskustva povezana sa znanošću koja nudi naš festival - rekla mi je Valerie Jamieson, kreativna direktorica znanstvenog festivala New Scientist Live.

Jutarnji
 

- Očekujemo mnogo posjetitelja, do početka festivala prodali smo 55.000 ulaznica. Kako festival traje četiri dana, očekujemo da će taj broj biti i znatno veći - dodala je Valerie Jamieson.

Oko nas je vladao veseli žamor: mnoštvo učenika iz Londona, ali i ostalih britanskih gradova s radoznalošću je obilazilo izložbeni prostor s više od 100 izlagača: od europske svemirske agencije (ESA) i američke NASA-e, prestižnih britanskih sveučilišta i znanstvenih organizacija, do velikih korporacija poput Rolls-Roycea, Shella i BP-a. Iako su stvarali najveću buku, britanski učenici nisu bili jedini posjetitelji festivala: bilo je ondje i studenata, profesora, zainteresiranih građana različite dobi, pa čak i zaigranih mališana vrtićke dobi.

Galaksije i Bloodhound SSC

Izložbeni prostor bio je podijeljen u pet zona. Tako su u zoni Kozmos posjetitelji, među ostalim, mogli saznati sve o nadolazećim ESA-inim misijama na Merkur i Mars, posjetiti pop-up planetarij i krenuti na uzbudljivo putovanje svemirom pomoću 3D virtualne realnosti. Bila je tamo i prekrasna izložba slika, galaksija i nebula koje je “uhvatio” astrofotograf Chris Baker, a mogao se kupiti i nakit inspiriran svemirskim tijelima. U zoni Inženjerstvo, među ostalim, bila je izložena replika Bloodhounda SSC, najbržeg automobila na svijetu. Dug 13,5 metara i visok 13 metara Bloodhound SSC postiže brzinu od 1000 milja na sat, odnosno 1609,34 kilometara na sat.

U toj sam zoni zapazila sam i 3D printer s replikama ubojitih virusa. U zoni Ljudi posjetitelji su mogli proučiti svoj EKG nalaz, vidjeti pomoću iPhonea unutrašnjost vlastitog oka te pomoću infracrvenog skenera vena ući ispod kože. Pomoću virtualne realnosti bilo je moguće zaviriti u unutrašnjost našeg mozga. Posebna pozornost bila je posvećena borbi protiv Alzheimerove bolesti pa su tako znanstvenici iz Alzheimer Research UK posjetiteljima nudili mogućnost da pomoću virtualne realnosti uđu u razarajući svijet demencije.

Jutarnji
 

Zone Zemlje i tehnologije

Zaljubljenici u evoluciju na izložbenom prostoru Zemlja mogli su se vratiti u daleku prošlost naše vrste Homo sapiens te uz pomoć arheologa Jamesa Dilleyja izraditi vlastito kameno oruđe. Uz pomoć snažnih mikroskopa bilo je moguće upoznati i najsitnije mikrobe, a iz razgovora s roniocima saznati sve o zabrinjavajućem problemu plastike koja zagađuje sve veće površine svjetskih mora i oceana.

U zoni Tehnologija posebna pozornost posvećena je našem životu u budućnosti, što se najbolje moglo saznati iz posjeta Kvantnom gradu. Bilo je u toj zoni i robota, među kojima su najveću pažnju privlačili oni malih dimenzija, poput dječjih igračaka.

Uživajući tako poput djeteta u obilasku izložbenog prostora naletjela sam na Venkija Ramakrishnana, dobitnika Nobelove nagrade za kemiju 2009. godine i predsjednika Royal Society, britanske akademije znanosti. Ramakrishnan je Nobela dobio zajedno s Adom Yonath i Thomasom Steitzom za otkriće strukture ribosoma, pri čemu je u Steitzovim radovima ključni doprinos imao naš molekularni biolog Nenad Ban. Zaustavila sam prof. Ramakrishnana i zamolila ga za fotografiranje spomenuvši Nenada Bana.

- Nenad je briljantan znanstvenik i moj veliki prijatelj - rekao je Ramakrishnan, kome je baš toga dana izašla knjiga “Gene Mashine” o ribosomima, što je bila i tema njegova predavanja.

Zanimljiva predavanja

Baš kao što je izložbeni prostor bio podijeljen na pet zona, tako su bile organizirane pozornice za 140 predavača. Za najekskluzivnije među njima, pak, bila je rezervirana VIP i glavna zona na kojoj su se tijekom četiri dana Festivala izmjenjivala poznata imena poput Carla Rovellija, Seana Carolla, Jima Al-Khalilija, sir Martina Reesa...

U Vip zonu svratila sam na početku Festivala kako bih poslušala razgovor Valerie Jamieson s britanskim astronautom Tomom Peakeom te istraživačima Nics Wetherill i Willom Millardom o životu u svemiru te divljim i ekstremnim područjima našeg planeta.

- Kada ste u svemiru, shvatite koliko je naš planet mali, ranjiv i beznačajan u tom golemom prostranstvu - rekao je Tim Peake, koji se dvije i pol godine pripremao za boravak na Međunarodnoj svemirskoj stanici (ISS) gdje je proveo šest mjeseci. U sklopu priprema prošao je različite vrste obuka, uključujući one psihološke, pa je s malom skupinom istraživača proveo sedam dana u jednoj podzemnoj špilji. Tako su pokušali oponašati uvjete koji vladaju na skučenom prostoru ISS-a.

- Ma kako se pripremali, ništa nije u potpunosti slično ISS-u - rekao je Tom Peake koji je pričao o svakodnevici na ISS-u: od svemirskih šetnji do obavljanja nužde.

Velika nužda na Antarktici

Pozornost publike privukao je video koji pokazuje kako se velika nužda obavlja na Antarktici: iskopa se rupa u snijegu, istraživač se zatim žurno riješi otpada iz tijela i zatrpa rupu.

- Ne, na tom videu nisam ja - rekla je Nics Wetherill, prva žena koja je vodila britanski istraživački tim tijekom misije koja je trajala 62 dana. Bila je to ekstremno zahtjevna misija koja je iziskivala golemu fizičku i psihičku snagu. - Hodali smo na skijama i po 10 sati na dan. Vidite samo plavo nebo ispred i iza sebe, a između sve je bijelo - istaknula je Nics te priznala da nije ugodno kad se tjedan dana ne možeš istuširati.

- Kad je jedna kolegica prva oprala kosu, svi smo počeli udisati taj miris kao da je nešto najbolje na svijetu - istaknula je Nics.

Will Millard, pisac, TV prezenter i istraživač divljine, ispričao je kako je svaki pogrešan korak u džungli opasan po život. Nakon ovog zanimljivog razgovora odjurila sam na predavanje neuroznanstvenika Nicka Daviesa o “poboljšanju” mozga pomoću električne struje i magnetskog polja, a uslijedila su i mnoga druga zanimljiva predavanja, od kojih će neka biti teme u idućim ZOOM-ovima.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo