NOVI LIJEKOVI

Rak će biti kronična bolest koja će se liječiti kod kuće

Prema tvrdnjama prof. dr. Karola Sikore, napredak se može očekivati za desetak do dvadesetak godina

ZAGREB - Može li za desetak ili 20 godina rak postati kronična bolest koja se liječi kod kuće i s kojom se kvalitetno živi dugo slično kao kad imamo visoke masnoće u krvi, dijabetes ili visoki tlak? Jedan od najvećih svjetskih autoriteta za rak, prof. dr. Karol Sikora, direktor britanskog CancerPartnersUK, tvrdi da se užurbano radi baš na tom putu. Među ostalim, dekodiranje DNK stanica raka omogućit će da se barem neke vrste zloćudnih bolesti u budućnosti učinkovitije liječe.

Znanstvenici u tome daju prednost raku dojke, prostate, testisa i debelog crijeva, dok pesimizam i dalje vlada kad je riječ o raku gušterače i pluća, s tim da ističu kako bi suzbijanje pušenja i tu moglo dati odlične rezultate.

Rad na novim lijekovima

Bez obzira na to što je rak ipak bolest uglavnom starijih od 60 godina, sve duži životni vijek govori u korist kvalitetnijeg liječenja koje neće produljiti život na samo nekoliko mjeseci.

U ovom trenutku zna se DNK pet različitih vrsta raka, što omogućava kvalitetniji rad na novim lijekovima, ali utječe i na mjere prevencije i dijagnostike. Poznat je način kako se faktori rasta vežu uz stanice kojima šalju krive poruke koje izazivaju nekontroliran rast zloćudnih stanica, što je već rezultiralo s čak 700 novih spojeva, od kojih bi neki mogli postati ozbiljni lijekovi. Liječenje u budućnosti temeljilo bi se na individualiziranoj terapiji, odnosno na tome da DNK stanica raka kod svakog pojedinog pacijenta određuje i vrstu lijeka, kaže Sikora.

Povećani rizici

Umjesto raznih vrsta lijekova za različite vrste raka, budućnost je u definiranju molekula tumorskih stanica bez obzira na to gdje se one nalazile i lijek bi trebao na njih direktno djelovati. U tom bi slučaju terpija bila manje toksična, mogla bi se uzimati duže vrijeme, pa čak i doživotno. Govori se i o preventivnim lijekovima koji bi uspješno djelovali kod onih koji imaju povećan rizik za rak. Također se ističe da programi probira za rano otkrivanje raka trebaju biti prilagođeni svakom pojedincu jer će nekima trebati češće, a nekima rjeđe kontrole. No, u toj mogućoj svijetloj budućnosti znanstvenici vide najveći problem u financiranju.

Dodatno osiguranje

I dosad postojeći lijekovi, premda su palijativno rješenje koje produljava život tek nekoliko mjeseci, nisu svima dostupni pod istim uvjetima.

Novi bi lijekovi vjerojatno bili još skuplji, pa će se morati razmisliti o novim načinima financiranja takvog liječenja, odnosno osiguranci bi možda mogli unaprijed odlučiti žele li dodatno osiguranje za tu vrstu zdravstvenog rizika ili će skupe lijekove doplaćivati po potrebi. Živi dugo i umri brzo, bit će mantra ovog stoljeća kad je riječ o raku, smatra Sikora.

Izdvajamo