Irski su znanstvenici u uglednom medicinskom časopisu The Lancet Gastroenterology&Hepatology ustvrdili da su otkrili novi organ u čovjekovu tijelu.
Mezenterij, za kojega autori tvrde da je organ, povezuje probavnu cijev s trbušnom stijenkom, a opisao ga je još 1508. godine Leonardo da Vinci. No, dosad se smatralo da mezenterij nije cjelovit organ nego nekoliko fragmentiranih struktura u probavnom sustavu.
- Tijekom naših inicijalnih istraživanja spoznali smo da mezenterij predstavlja kontinuran organ. Sada smo ustanovili anatomiju i strukturu mezenterija, a sljedeći je korak utvrditi njegovu funkciju - izjavio je glavni autor studije prof. Calvin Coffey sa Sveučilišta Limerick. Coffey je najavio i rađanje nove, “mezenterijske znanosti”.
No, prof. Vedran Katavić sa Zavoda za anatomiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu ističe da je mezenterij za svakog studenta medicine i srodnih fakulteta jedan od temeljnih pojmova u razvoju trbušne šupljine te organizaciji probavne cijevi unutar te trbušne šupljine.
- Mezenterij je vezivo koje pridržava probavnu cijev kroz koje prolaze krvne žile, živci i limfne žile. Sam naziv se sastoji od dva dijela: mezo, što je vezano uz porijeklo stanica koje se nazivaju mezotelnim stanicama, i enteros, što znači crijevo - rekao je Katavić.
Istaknuo je da ovisno o tomu kojem dijelu probavne cijevi dovodi te odvodi krvne žile, živce i limfu, mezo ima različite nazive.
Mezenterij je vezan uz tanko crijevo, mezogastrij uz želudac, mezoduodenum uz dvanaesnik, a mezokolon uz kolon, tj. obodno crijevo.
- Dijelovi mezo, a to su stražnji mezogastrij te mezo vezan uz uzlazno i silazno obodno crijevo prirastaju za stražnju trbušnu stijenku. Nakon čitavog niza događanja i međusobnih srastanja dolazi do nastanka trbušne šupljine, podijeljene na više prostora s organima koji su naizmjence pričvršćenog ili ‘slobodnog’ mezenterija - pojasnio je Katavić.
Naglasio je kako “problem” oko mezenterija dolazi iz različitih čitanja anatomije trbušne šupljine u udžbenicima anglosaksonskog i germanskog porijekla.
- Autori rada na temelju svog kliničkog iskustva - vezanog uz upalne bolesti crijeva poput Crohnove bolesti, te članaka koje su objavili ranije - jasno prepoznaju da se, za potrebe liječenja, dijelovi priraslog mezenterija mogu mobilizirati te resecirati - pojasnio je Katavić.
- Autori prepoznaju i da se u vezivu može nalaziti i masno tkivo te da ono, zajedno s ostalim tvorbama, žilama, živcima i limfom, može biti uključeno u nastanak i napredovanje raznih bolesti crijeva. No, to u anatomskim udžbenicima germanskog porijekla nije nikakva novost - dodao je Katavić. Naš sugovornik smatra da rad o mezenteriju vjerojatno neće dovesti do rađanja nove znanosti. - No, bolje razumijevanje kirurških pristupa te kliničke važnosti ovoga tkiva svakako može pomoći u pristupu bolestima utemeljenom na znanstvenim činjenicama, a time bolesnicima i osobama koje o njima skrbe olakšati donošenje informiranih odluka o liječenju - naglasio je Katavić.
Prof. Vedran Katavić: Studenti medicine uče o mezenteriju
Da problematika mezenterija nije novost među medicinarima, pokazuje i podatak o tome koliko mu se vremena posvećuje na predavanjima na Zavodu za anatomiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu. - Pitanje mezenterija i razvoja trbušne šupljine na našem se Zavodu obrađuje na predavanju od tri školska sata, a praćeno je seminarima (po dva sata) i vježbama (četiri sata). A nakon anatomije dio toga studenti ponove i na embriologiji na drugoj godini studija - istaknuo je Vedran Katavić.
Naš sugovornik osvrnuo se i na napise u anglosaksonskim medijima o tome kako je mezenterij proglašen novim, 79. organom u našem tijelu. Tako je londonski Independent, koji je prvi objavio “senzaciju o otkriću novog organa”, naveo da će od ove godine studenti medicine iz glasovitog udžbenika “Anatomija ljudskog tijela” Henryja Graya (Gray’s Anatomy) učiti o mezenteriju kao o cjelovitom organu.
- Nitko ‘službeno’ nije proglasio mezenterij organom. Jedino autori kažu da bi se, zbog njegove važnosti, ovo tkivo moglo razmatrati organom. Inače, Međunarodna udruga anatoma i morfologa na svojim sastancima prilagođava službeni jezik kojim se opisuju i imenuju tvorbe ljudskoga tijela, zvan ‘terminologia anatomica’. Posljednja izmjena bila je 1998. godine - istaknuo je Katavić.