MARIN SOLJAČIĆ

RECIKLIRANJE SVJETLOSTI UZ POMOĆ NANO-TEHNOLOGIJE Revolucionarno otkriće hrvatskog znanstvenika 'uskrsnulo' klasičnu žarulju

Filograph/iStock

Hrvatski znanstvenik Marin Soljačić, redoviti profesor na Massachusetts Institute of Technology (MIT), nastavlja seriju izvanrednih otkrića. Novi broj Nature Nanotechnology jučer je objavio rad Soljačićeve skupine o korištenju nanotehnologije za recikliranje svjetla na primjeru klasične, odnosno Edisonove žarulje koja je u uporabi posljednjih 130 godina.

- Kao što je poznato, naše je društvo napravilo jako težak izbor da napustimo te žarulje jer smatramo da su nužno neučinkovite. No, mi smo sada napravili takvu klasičnu žarulju, ali koja ima efikasnost sličnu LED ili fluorescentnim žaruljama koje se sada prodaju - pojasnio nam je sinoć prof. Soljačić.

Pitanje pouzdanosti

- Također, opisali smo teorijski potencijal kako bi te žarulje pomoću recikliranja svjetlosti bile još i mnogo efikasnije. Moram naglasiti da je u ovom trenu to znanstveni pothvat: hoće li, i kada će, takve žarulje biti bitne na tržištu ovisi o tome koliko će koštati proizvodnja i koliko će biti pouzdane, odnosno koliko dugo mogu raditi bez da se pokvare - dodao je Soljačić.

Istaknuo je kako je prvi autor rada njegov postdoktorant dr. Ognjen Ilić iz Beograda te da njegov tim nastavlja istraživanja o “recikliranju svjetlosti”.

No, Marin Soljačić ovih dana ima ima još jedan razlog za slavlje. Naime, rad njegove skupine o tzv. Weylovim točkama objavljen u časopisu Science, a o čemu smo u Jutarnjem listu pisali u srpnju prošle godine, izabran je za jedno od 10 najvažnijih otkrića u 2015. godini u izboru Phyics World, jednog od vodećih svjetskih časopisa za fiziku. Također, taj je rad Američko fizikalno društvo proglasilo jednim od osam najvažnijih otkrića prošle godine. Soljačićev otkriće o Weylovim točkama moglo bi u budućnosti omogućiti razvoj snažnijih lasera.

- Weylove točke teorijski su predviđene još prije 86 godina. O njima se piše u udžbenicima i objavljeno je oko 1000 znanstvenih radova - rekao je Marin Soljačić.

Pozornost znanstvenika

- U neku ruku, Weylove točke su trodimenzionalna generalizacija grafena, koji je dvodimenzionalan sustav, a u posljednjih desetak godina privukao je golemu pozornost znanstvene zajednice. No, svi su ti radovi dosad bili teorijski, a sada imamo i eksperimentalnu potvrdu Weylovih točaka u stvarnosti. Sada smo, nakon što se 86 godina spekuliralo o njihovu postojanju, dokazali da one postoje u prirodi - dodao je Soljačić, jedan od naših najuspješnijih mlađih znanstvenika.

U rodnom Zagrebu završio je osnovnu i srednju školu. Diplomirao je 1996. fiziku i elektrotehniku na MIT-u, doktorirao je 2000. na Princetonu, a zatim se vratio na MIT, gdje je postao jedan od najmlađih redovnih profesora. U SAD-u je nagrađen priznanjima poput Adolph Lomb Medal, američke udruge za optiku, TR35 i “stipendije za genije” zaklade MacArthur. Soljačić je 2014. godine, također, dobio Blavatnikovu nagradu za najbolje mlade znanstvenike do 42 godina, a dio toga novca je donirao za nagradu talentiranim hrvatskim studentima. Tako se od prošle godine za najbolje rezultate na državnoj maturi dodjeljuje Soljačićeva nagrada u iznosu od 5000 dolara.

Napravio najmanji grb Republike Hrvatske

Kako bih pokazao moć nanotehnologije, nedavno sam u privjesak stavio vjerojatno najmanji hrvatski grb ikad napravljen. On je oko 50 puta manji od ljudske kose: koza na grbu je otprilike jednako velika kao virus gripe - rekao nam je prof. Soljačić.

MIT

(FOTO: MIT)



Izdvajamo