ISTRAŽIVANJE

RELIGIOZNOST I PORNOGRAFIJA MLADIH Zagrepčani religiozniji i skloniji pornografiji od Riječana

Shutterstock

Kako religiozna uvjerenja utječu na adolescente koji konzumiraju pornografiju? Ovim pitanjem bavi se rad koji je nedavno objavljen u časopisu Journal of Sex & Marital Therapy, autora prof. Aleksandra Štulhofera s Filozofskog fakulteta (FF) u Zagrebu i dr. Taylora Kohuta sa Sveučilišta Zapadni Ontario. Riječ je o jednom od radova nastalih u sklopu longitudinalnog istraživanja uloge seksualiziranih medija u životu adolescenata.

To je prvo takvo istraživanje kod nas te jedno od rijetkih u svijetu, a u njemu je sudjelovalo više od dvije tisuće zagrebačkih i više od tisuću riječkih adolescenata. Prikupljanje podataka počelo je 2015. godine, u Zagrebu pola godine prije Rijeke, a završilo 2018. godine.

negativne posljedice

- Ova studija dio je većeg projekta koji je financirala Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ), a koji je usredotočen na mogući utjecaj seksualiziranih medija, uključujući i pornografiju, na seksualno i reproduktivno zdravlje adolescenata, njihovu psihičku dobrobit te sliku o sebi.

U radu smo testirali noviju koncepciju, teoriju moralne inkongruencije, koju je razvila skupina američkih psihologa. Ta teorija kaže da će osobe za koje je religija jako važna, osjećati veći unutarnji sukob, sram i stres zbog vlastite uporabe pornografije nego manje religiozne ili nereligiozne osobe - pojasnio je prof. Aleksandar Štulhofer, naš najpoznatiji seksolog.

- Naš rad sadrži dva temeljna nalaza. Prvo, ustanovili smo da i u Zagrebu i Rijeci postoji vrlo mala skupina mladića koji iskazuju simptome tzv. kompulzivnog korištenja pornografije.

Drugim riječima, tvrde da pornografiju koriste kada su loše raspoloženi te kako je ne uspijevaju kontrolirati, usprkos tome što ima negativne posljedice u njihovu životu. Tim je adolescentima potrebna pomoć, za koju nisam siguran da je trenutno mogu dobiti - pojasnio je Štulhofer. Druga spoznaja u studiji vezana je uz teoriju moralne kongruencije.

Mikro kulture

- Ta teorija predviđa da će među kompulzivnim korisnicima stvarna uporaba pornografije biti bitno češća među nereligioznim nego religioznim mladićima.

To se kod nas nije pokazalo. Premda su u 16. godini religiozni mladići koristili pornografiju rjeđe nego njihovi nereligiozni vršnjaci, dvije godine kasnije u skupini kompulzivnih korisnika te razlike više nije bilo.

Sumarno, naši nalazi ne potvrđuju tezu da religioznost potiče samookrivljavanje i s time povezano iskazivanje simptoma kompulzivnosti koji nemaju veze sa stvarnom uporabom pornografije. Jednako tako, ne potvrđuju zaštitnu ulogu religioznosti u razvoju kompulzivne uporabe pornografije - naglasio je Štulhofer.

Sudionici studije, regrutirani iz 14 srednjih škola u Rijeci te 59 srednjih škola u Zagrebu, na početku istraživanja bili su u drugom razredu dok su na kraju istraživanja bili u završnici svoga srednjoškolskog obrazovanja. Prof. Štulhofer ističe kako su izabrali panel ispitanika u Zagrebu i Rijeci jer su željeli imati dva neovisna uzorka kako bi omogućili replikaciju nalaza.

- Zagreb i Rijeka su dvije specifične mikro kulture. No, razlike su malobrojne i slabo izražene. Primjerice, zagrebački su adolescenti iskazali nešto veću religioznost, ali i češću uporabu pornografije - naglasio je Štulhofer.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo