Nakon 50. godine života lice kod žena stari brže nego kod muškaraca, pokazala je studija austrijskih i hrvatskih znanstvenika objavljena u časopisu American Journal of Physical Anthropology. Istraživanje je provedeno na ispitanicima u Dalmaciji, a nedavno je privuklo veliku pozornost medija na Zapadu.
U istraživanju su sudjelovali dr. Sonja Windhager, prof. Katrin Schaefer i prof. Philipp Mitteroecker sa Sveučilišta u Beču, a s hrvatske strane Ivana Rupić, docent Tomislav Lauc, prof. Ivana Čuković-Bagić i prof. Ozren Polašek.
- Istraživanje je u potpunosti provedeno na hrvatskoj populaciji Splita, Visa i Korčule na ukupnom uzorku od 110 ispitanika. Svi ispitanici dio su projekta ‘10001 Dalmatinac - Hrvatska biobanka’, koji je utemeljio prof. Igor Rudan sa Sveučilišta Edinburgh, a sad ga vodi prof. Ozren Polašek sa Sveučilišta u Splitu. Analizirali smo 3D CBCT snimke i napravili skeniranje lica, ali dio ispitanika od 110 koji su imali snimke nije želio skeniranje lica pa je zato uzorak skeniranih lica 88. Zatim smo u Beču proveli morfološka istraživanja - pojasnio je docent Tomislav Lauc iz Stomatološke poliklinike Apolonija u Zagrebu.
“Ženski hormon”
- Naši rezultati ukazuju da promjena lica kod oba spola do oko 50. godine teče ujednačeno. Između 50. i 60. godine dva se spola u procesu starenja lica ponašaju različito. Dok se kod muškaraca nastavlja ujednačen proces starenja i s vremenom postupno pojačava, kod žena smo utvrdili i do tri puta intenzivnije i brže promjene u fizionomiji lica. Kasnije, oko 63. godine, procesi se opet ujednačavaju - rekao je Lauc.
Krivac zašto lice kod žena u dobi između 50. i 60. godine stari dva do tri puta brže nego u muškaraca mogao bi biti estrogen, najvažniji “ženski hormon”. - I žene i muškarci imaju estrogen, samo je kod žena on dominantni hormon i prisutan u znatno većoj mjeri. Oba spola nakon 50. prolaze kroz promjene hormonalnog ciklusa. Čini se da veliki pad u proizvodnji estrogena, koji ženu štiti i naglašava tzv. dominantno ženska obilježja lica kao što i smanjuje koštanu resorpciju, dovodi do različite brzine starenja koje se nakon 10-12 godina opet izjednačava kod oba spola - kaže Lauc.
Različitosti
Naš sugovornik dodaje da rezultate istraživanja ipak treba promatrati unutar ukupne populacije. - Ovdje se radi samo o obrascu promjena, svatko od nas je različit i ima različito međusobno povezane biološke i biokemijske mehanizme. Takva različitost čovjeku daje velik evolucijski privilegij. Jedan od važnijih rezultata je značaj postmenopauzalne dobi za preciznije određivanje promjena našeg tijela u budućim znanstvenim analizama, ali i forenzičkim ispitivanjima.
Tako možemo biti precizniji u utvrđivanju mehanizama starenja općenito, kao i promjena lica tijekom života. Jednostavno, godine života ne znače promjenu lica, naš unutarnji sat namješten je na drukčiji način. Trebat će još mnogo istraživanja da ga rasvijetlimo, ali korak po korak ga otkrivamo - ustvrdio je Lauc.
Koštane promjene
Istraživanje austrijsko-hrvatskog tima istraživača privukla je veliku pozornost stranih medija, osobito u Velikoj Britaniji, gdje su o studiji pisali Times, Daily Mail i Sun.
- Naša su istraživanja dobila velik odjek u britanskim medijima jer daju nova znanstvena objašnjenja i ukazuju na različite smjerove u kojima se naše lice mijenja tijekom godina, što može imati primjenu u različitim područjima. Primjerice, u antropologiji pri određivanju dobi u arheoantropološkim nalazima, u forenzici za utvrđivanje moguće dobi, kod rekonstrukcija lica ili kod izrade fotorobota, ali i sociološkim istraživanjima koja se provode radi utvrđivanja percepcije lica i kod različitih sociobioloških analiza tzv. privlačnosti - pojasnio je Lauc.
Očekivana je i primjena rezultata u različitim granama endokrinologije te estetske medicine i kirurgije. - Tako operativna i neoperativna estetska rejuvenacija lica svoje procedure usklađuje s biološkim promjenama koje se događaju s vremenom - dodao je Lauc.
Drugi dio istraživanja prvo ćemo publicirati u Hrvatskoj, na Stomatološkom fakultetu u Zagrebu, u sklopu doktorske disertacije kolegice Ivane Rupić, koja je provela analize koštanih promjena. Nećemo još izlaziti s rezultatima, ali nakon Hrvatske uslijedit će objava i u relevantnim međunarodnim znanstvenim časopisima. Čini se da nisu dominantne promjene samo u stvaranju kolagena, koštani sustav ima značajniju ulogu nego što smo dosad mislili.
Tomislav Lauc - stručnjak za antropologiju i ortodonciju
U našem smo istraživanju koristili vrlo naprednu i preciznu metodu kvantitativne analize koja se zove geometrijska morfometrija i koja se vrlo uspješno koristi u antropološkim analizama lica i tijela posljednjih dvadesetak godina.
Od početka 2000-ih blisko surađujem sa Sveučilištem u Beču, gdje smo radili prve analize pomoću geometrijske morfometrije naših otočnih, reproduktivno zatvorenih populacija - rekao je Tomislav Lauc (45). Rođen je u Zagrebu, gdje je 1997. diplomirao na Stomatološkom fakultetu.
Doktorirao je 2000. na području antropologije i ortodoncije na Sveučilištu u Zagrebu. Predaje na sveučilištima u Zagrebu, Osijeku i Sarajevu. Ravnatelj je Stomatološke poliklinike Apolonija u Zagrebu te predsjednik Hrvatskog društva ortodonata.