INDUSTRIJALIZACIJA SVEMIRA?

Svemirska zlatna groznica: James Cameron i osnivači Googlea planiraju rudariti na asteroidima?

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 23.04.2012. u 19:25

ESA

ZAGREB - Početkom godine, poduzetnik i impresario nagrade X-Prize Peter Diamandis nagovijestio je da će uskoro otkriti nešto nevjerovatno: Novu tvrtku koja će kopati u rudnicima na asteroidima u potrazi za plemenitim metalima, piše Forbes.

"Još od djetinjstva htio sam biti rudar na asteroidu." rekao je Diamandis. A on je i pokretač cijele ideje.

Potpomognut bogatašima, Googleovim suosnivačem i direktorom Larryjem Pageom, bivšim glavnim izvršnim direktorom Google-a Ericom Schmidtom, filmskim redateljem Jamesom Cameronom, bivšim Microsoftovim glavnim arhitektom Charlesom Simonyiem i Rossom Perotom mlađim, pokrenuo je Planetary Ventures, tvrtku koja će svoje velike planove otkriti sutra, 24. travnja, u Seattleu.

Iako još nitko nije rekao javno s čime će se tvrtka baviti, svi nagađaju da će to biti upravo rudarenje na asteroidima.

Na čelu tvrtke je tim u kojem su bivši voditelj NASA-ine misije na Mars Chris Lewicki, suosnivač International Space Universityja Eric Anderson i sam Diamandis, čija je zaklada X-Prize potakla razvoj komercijalnog turizma u svemiru dodjeljivanjem nagrade vrijedne oko 57 milijuna kuna pothvatu SpaceShipOne, iza kojeg stoje Paul Allen i Burt Rutan.

“Tvrtka će se baviti istraživanjem svemira i prirodnih resursa, te tako dodati trilijune dolara globalnom bruto društvenom proizvodu. Ovakva inovacija pokrenuti će novu industriju i novu definiciju ´prirodnih resursa´", piše u izvješću koje je time bacilo "bubu u uho" javnosti.

Diamandis se nada da će pokrenuti novu zlatnu groznicu.

Pothvat nije toliko lud koliko možda zvuči. Znanstvenici već dugo govore o rudnicima na asteroidima koji bi mogli biti bogati na Zemlji rijetkim metalima, ključnim za elektroničku industriju.

Mnogo ovakvog kamenja prođe vrlo blizu našeg planeta. Tako je prošlog studenog 400 metara široka stijena nazvana 2005 YU55 protutnjala je pored Zemlje na udaljenosti od 323,5 tisuća kilometara. Prosječna udaljenost mjeseca je pak 286,2 tisuće kilometara.

Ovisno o orbiti, na nekim bi asteroidima mogli kopati godinama prije no što izmaknu našem dosegu, dok bi drugi mogli biti usporeni i približeni Zemljinoj orbiti.

Osigurati transport i učvrstiti opremu u uvjetima niske gravitacije bit će pravi izazov, ap znanstvenici neke opcije već razmatraju. Primjerice, moglo bi se prikupljati labavije komade stijena s površine asteroida, topiti asteroide sastavljene od leda i ugljikovodika ili rezati i lomiti one sastavljene od tvrđih silikata i metala.

“Kad bih planirao postati milijarder vjerojatno bi se počeo baviti rudarenjem na asteroidima", poručio je Diamandis.

Izdvajamo