Nažalost, tjedan na izmaku pamtit ćemo više po tragičnim događajima, terorističkom napadu u Nici i pokušaju vojnog udara u Turskoj, nego po znanstvenim postignućima.
Ipak, u sjeni tih dramatičnih događaja nije manjkalo zanimljivosti u znanosti. Moj redoviti pregled počinjem otkrićem nove loze dinousaura, o čemu je izvijestio časopis PLOS One. Riječ je o fosilu koji su argentinski znanstvenici iskopali još 2007. godine kod grada El Chocoa na sjevernom rubu Patagonije, ali su njegovu analizu počeli tek 2012. godine. Šest metara dugi dinosaur Gualicho, kako su ga nazvali znanstvenici, vladao je Patagonijom prije 90 milijuna godina. Bio je mesožder i daljnji srodnik strašnog T-rexa.
Proteklih tjedana napeto smo pratili završnicu gotovo pet godina dugog putovanja NASA-ine letjelice Junona do divovskog planeta Jupitera. Nakon što je prešla 2,8 milijardi kilometara i uspješno se „uparkirala“ u polarnu orbitu na 5000 kilometara udaljenosti od površine Jupitera, Junona je prije nekoliko dana poslala svoju prvu fotografiju. Prva fotografija pristigla s Junone pokazuje suncem obasjani Jupiter te njegove mjesece Io, Europu i Ganimed.
- Ova fotografija s Junone pokazuje da je preživjela prvi prolaz kroz Jupiterovo iznimno radioaktivno okruženje bez degradacije te da je spremna za napad na Jupiter - rekao je Scott Bolton, voditelj misije Junona. Osim što je već ušao u povijest kada je 2008. godine postao prvi Afroamerikanac na čelu SAD-a, Barack Obama ostat će zapamćen i kao prvi američki predsjednik koji je za vrijeme svoga mandata objavio rad u nekom znanstvenom časopisu.
Prije nekoliko dana u ugednom medicinskom časopisu JAMA (The Journal of the American Medical Association) objavljen je Obamin članak o uspjehu i budućnosti Affordable Care Acta ( ACA), popularno nazvanog Obamacare. Obama u svom radu ističe neke od uspjeha ACA-e, uključujući trend pada postotka Amerikanaca koji nemaju zdravstveno osiguranje. Otkako je taj zakon usvojen u SAD-u, čak 43 posto više ljudi nego ranije ima zdravstveno osiguranje.
Posljedice prekomjerne težine ili pretilosti opasnije su za muškarce nego za žene jer debljina upućuje na postojanje nekih bolesti koje nerijetko završavaju preuranjenom smrću, pokazala je velika studija objavljena u uglednom medicinskom časopisu Lancet. Riječ je o dosad najvećoj studiji ovog tipa. Znanstvenici su analizirali podatke iz 189 ranijih studija provedenih diljem svijeta u kojima su evidentirane informacije o zdravlju četiri milijuna ljudi. Ustvrdili su da je opasnost od preuranjene smrti veća kod osoba s prekomjernom težinom, a veća povezanost pretilosti i preuranjene smrti zamijećena je kod muške populacije.
Ustanovljeno je da su pretili muškarci za 29 posto u većoj opasnosti od preuranjene smrti, a to znači prije sedamdesete godine života, u odnosu na one normalne tjelesne težine kod kojih taj postotak iznosi 19 posto. Rizik od preuranjene smrti za umjereno debele žene u Sjevernoj Americi iznosi 14,6 posto u odnosu na 11 posto kod žena normalne tjelesne težine. Za kraj pregleda, jedan uspjeh domaće znanosti.
Mlada znanstvenica dr. Ankica Đukić, docentica Fakulteta strojarstva i brodogradnje (FSB), napravila je prvi hrvatski bicikl na vodik. Taj je bicikl stajao je oko 100.000 kuna.
- Riječ je o prototipu. On je uvijek protutip skuplji i cijena je visoka, ali opravdana. Ideja je da se u sljedećem koraku ide na smanjenje same konstrukcije vodikova sustava i smanjenje njegove mase. Moj prototip je spreman za komercijalizaciju, a kad bismo išli u komercijalizaciju cijena bi bila niža barem 50 posto. No, za to mi treba investitor. Interes postoji, ali vidjet ćemo hoće li se to i realizirati - rekla je Ankica Đukić za Jutarnji list.