UPOZORENJE ZNANSTVENIKA

UGROŽENA HRANA Zbog klimatskih promjena uskoro bismo mogli ostati bez nekih omiljenih namirnica kao što su čokolada, kava, vino, banane, kikiriki...

Chocolate banana cereal bar with chocolate and cereal, Image: 98437042, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Alamy
Ilustracija / Profimedia, Alamy

Kada se govori o klimatskim promjenama, naglasak je obično na učestalim vremenskim ekstremima, poput toplinskih valova, snažnih oluja i orkanskih vjetrova. No rast globalne temperature snažno će se odraziti i na globalnu proizvodnju hrane. Pritom će na udaru biti i neke od globalno nam omiljenih namirnica. Znanstvenici već dugo sastavljaju popis namirnica koje bi u budućnosti mnogima mogle postati nedostupne, a među njima su i čokolada, kava, vino, banane, kikiriki, javorov sirup, slanutak i drugi - ovdje se bavimo četirima vrlo nam omiljenim namirnicama i pićem.

Čokolada

Prema nekim nutricionistima, čokolada je najsavršenija hrana na svijetu, koja uz čaroban okus ima i niz blagotvornih učinaka na zdravlje, naravno, ako se ne pretjeruje s konzumacijom. Najviše čokolade pojede se u Švicarskoj, više od osam kilograma po stanovniku godišnje, a prosječan Hrvat godišnje pojede oko tri kilograma, što je manje od europskog prosjeka, koji iznosi oko 5,5 kilograma na godinu. Glad za čokoladom raste i među novim gospodarskim divovima poput Kine, a posebice Indije, gdje je potražnja u posljednjih pet godina porasla za 50 posto.

No znanstvenici već godinama upozoravaju da bi čokolada već 2030. godine mogla postati nedostupna i skupa, svojevrsni luksuz poput kavijera. Razlog toga su klimatske promjene te gljivična i virusna oboljenja koja pogađaju kakaovac, stablo iz čijih se zrna dobiva čokolada.

Kakovac ili Theobroma cacao stablo je tropskih šuma plitkog korijenja koje raste na vlažnom i toplom tlu, na temperaturama oko 20 Celzijevih stupnjeva na uskom području sjeverno i južno od ekvatora. Najveći proizvođači kakaa danas su Obala Bjelokosti i Gana (drže 60 posto udjela) te Indonezija i Nigerija. No, porast temperature za 2,1 Celzijev stupanj do 2050. godine, koji se predviđa ako emisije stakleničkih plinova nastave rasti kao dosad, mogao bi u idućih 30 godina gotovo uništiti ovu biljku, a samim time i industriju čokolade, priopćila je američka Agencija za oceane i atmosferu (NOAA).

Nadalje, kakaovac je jako osjetljiv na bolesti, posebice na gljivična oboljenja. Tako se 1988. godine u Brazilu pojavilo gljivično oboljenje nazvano vještičja metla, koje je u godinu dana uništilo 80 posto plantaža. Ta je katastrofa smaknula Brazil s trona vodećeg svjetskog proizvođača kakaa te izazvala političke i socijalne tenzije u zemlji jer je većina uzgajivača s obiteljima, uglavnom iz pokrajine Bahia, napustila plantaže i naselila se u slamovima.

Kava

Više od polovice vrsta divlje kave ugroženo je i prijeti im izumiranje, upozorili su početkom ove godine britanski znanstvenici iz Kraljevskih botaničkih vrtova u Kewu. Od 124 vrste divlje kave, 75 vrsta je ugroženo zbog sječe šuma, klimatskih promjena te širenja bolesti i štetnih vrsta. Nadalje, od tih 75 ugroženih vrsti, 13 je kritično ugroženih, 40 je ugroženih i 22 je osjetljivih. Danas se kava uzgaja u 70 zemalja svijeta, a 60 posto zrna potječe od sorte Coffea arabica, čija su stabla prije 1400 godina iz Etiopije presađena u Jemenu. Zrna arabike imaju blag i profinjen okus uz koji se svakoga dana razbuđuju stotine milijuna ljudi, a njihov najveći proizvođač jest Brazil.

No globalno zagrijavanje postalno je ozbiljna prijetnja arabiki. Biljka arabika (kavovac) voli blage temperature koje se u prosjeku kreću između 18 i 22 Celzijeva stupnja. Stoga ta biljka dobro uspijeva u planinskim dijelovima tropskih područja na nadmorskim visinama između 1000 i 2000 metara. No, kako globalna temperatura raste, tako raste i donja granica na kojoj se kava uzgaja. Primjerice, u Kolumbiji se kava nekad uzgajala na 1000 metara nadmorske visine, a sada ispod 1200 metara nadmorske visine ima vrlo malo biljaka arabike. No, ugrožena je i Coffea robusta, na kojoj počiva 40 posto svjetske proizvodnje kave, a čiji je najveći svjetski proizvođač Vijetnam. Koristi se kao jeftinija zamjena za arabiku, ali ima gorko-kiseo okus koji se mnogima ne sviđa. Stoga se često miješa s arabikom.

Osim izravne prijetnje arabiki i robusti, divlje podvrste o kojima ovisi poboljšanje njihovih sjemena također su u opasnosti.

- Proizvođačima trebaju divlje podvrste jer imaju potrebne gene za razvoj kava otpornih na bolesti i klimatske promjene - objasnio je Aaron Davis iz Odjela za istraživanje kave u Kraljevskom botaničkom vrtu u Kewu.

- U svijetu postoji 100 milijuna uzgajivača kave i ako oni izgube mogućnost uzgoja kave ili ostvarivanja zarade, to će stvoriti ogromne društveno-gospodarske probleme - naglasio je Davis.

Banane

Da su banane - najomiljenije voće i četvrta najvažnija prehrambena namirnica na svijetu - opasno ugrožene, znanstvenici upozoravaju već petnaestak godina. S jedne strane, i bananama prijete klimatske promjene, a s druge strane, one su jako prijemčive na gljivična oboljenja. Razlog goleme osjetljivosti banana na bolesti njihova je genetska jednoličnost: to voće, koje često budi seksualne asocijacije, zapravo je sterilni mutant bez sjemena. Komercijalne banane stoga se razmnožavaju kloniranjem, a odsutnost seksualne reprodukcije, koja daje genetsku raznolikost i živahnost, čini je ranjivom na brojne bolesti. Tako glavnoj svjetskoj komercijalnoj sorti Cavendish prijeti tzv. Panamska bolest, izazvana opakom gljivicom roda Fusarium. Cavendish je postala primarna sorta banana 1960-ih godina kada je dotad dominantna varijanta Gros Michel doslovce izbrisana, također zbog gljivičnog oboljenja. Oni koji su probali obje sorte kažu da je Gros Michel bio ukusniji.

No znanstvenici posljednjih godina pokušavaju primijeniti genetsko inženjerstvo kako bi spasili banane. Tako je tim znanstvenika s Tehnološkog sveučilišta u Queenslandu prije dvije godine genetski modificirao sortu Cavenendish kako bi bila otporna na gljivicu Fusarium. Nadalje, mladi južnokorejski znanstvenik Jae-Young Yun iz Instituta za temeljnu znanost u Daejeonu i njegov tim rade na primjeni nove tehnologije CRISPR-Cas9.

- Kreirat ćemo bananu tako da bude otporna na gljivicu Fusarium prije nego što sorta Cavendish iščezne - ustvrdio je Jae-Young Yun za Technology Review.

Vino

Klimatske će promjene značajno utjecati na proizvodnju vina, upozoravaju znanstvenici. Iako je globani porast temperature za oko jedan Celzijev stupanj u posljednjih stotinu godina pozitivno utjecao na vinsku industriju u Europi te rezultirao boljom kvalitetom ubranog grožđa, takva se situacija neće zadržati idućih desetljeća.

- Dosad je dobra godina bila vruća godina. No najtoplije godine u Francuskoj, 2003. godine, berba grožđa bila je čak mjesec dana ranije nego što je to uobičajeno i rezultati nisu bili dobri. To bi mogao biti dobar pokazatelj smjera kojim idemo. Ako temperatura nastavi rasti, vinogradi to neće moći izdržati - rekla je Elizabeth Wolkovich s Harvarda.

Ona je 2014. godine organizirala konferenciju na kojoj je, među ostalim, rečeno da bi se idućih desetljeća proizvodnja vina iz južne Europe mogla preseliti na sjever, a iz Kalifornije na područje kanadsko-američke granice. Nadalje, studija Elizabeth Wolkovich i njezinih suradnika, objavljena u Nature Communications prošle godine, pokazala je da od 1100 postojećih sorti vinove loze, njih samo 12 - što je oko jedan posto - čine većinu naših omiljenih vina.

Upravo će se te sorte naći na udaru klimatskih promjena jer rastu na područjima koja će idućih desetljeća pogoditi suše. No, znanstvenici smatraju da bi se industrija vina mogla oduprijeti globalnom zagrijavanju ako vinogradari počnu iskorištavati raznolikost ostalih 1088 sorti vinove loze.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo