SUMRAK MEDIJA ILI TEHNOLOŠKA ZORA?

Upoznajte robotsko-znanstvenog novinara. To je neuronska mreža koja čita i piše

Hrvatski znanstvenik Marin Soljačić razvio je s timom znanstvenika umjetnu inteligenciju koja obavlja dio posla znanstvenog novinara, odnosno može čitati sažetke znanstvenih radova i ukratko ih opisati u nekoliko rečenica. On predviđa za pet do 10 godina robote-novinare

Zove se Heliograf i jedan je od prvih robota-novinara. Ugledni Washington Post lansirao ga je 2016. godine kako bi pratio Olimpijske igre u Rio de Janeiru. Pokazao se odličnim, objavio je 300 kratkih sportskih izvještaja pa je u jesen iste godine angažiran i na američkim predsjedničkim izborima. Heliograf je te 2016. godine objavio čak 850 članaka: nisu to bili novinarski uradci koji bi čitatelje bacili u trans, ali bili su brzo sročeni i vrlo precizni izvještaji. A prednost im je bila i što nisu imali tipfelere.

Veliki zamah

Dok se novinari i urednici diljem svijeta suočavaju s brojnim problemima te nerijetko ostaju bez posla, razvoj robota-novinara je u velikom zamahu. O jednom takvom primjeru izvijestili smo prošli tjedan kada je tim poznatog hrvatskog znanstvenika prof. Marina Soljačića s Massachusetts Institute of Technology (MIT) objavio studiju u časopisu Transactions of the Association for Computational Linguistics. Soljačić i njegovi suradnici Rumen Dangovski i Li Jing, dr. Preslav Nakov te znanstveni novinar Mićo Tatalović napravili su novu vrstu neuronske mreže koja može čitati sažetke znanstvenih radova i zatim ih ukratko opisati u nekoliko rečenica.

Drugim riječima, razvili su poseban oblik umjetne inteligencije koji obavlja dio posla znanstvenog novinara. - Mi smo se fokusirali na sažimanje znanstvenih članaka i trenutačno imamo sustav koji može prilično dobro sažeti članak od, primjerice, 500 riječi na oko 50 riječi. Sada znamo i daljnje korake koje je važno probati kako bismo mogli sažeti cijeli znanstveni članak na oko 500 riječi, u tekstu koji će biti razumljiv prosječnom čitatelju. Čini mi se da postoji dobra šansa, veća od 50 posto, da bi se to moglo ostvariti za dvije do pet godina – pojasnio je Marin Soljačić.

Zanimljivo je da je preteča "robotskog-znanstvenog novinara" razvijena tijekom akademske 2017./2018. godine kada je Mićo Tatalović boravio na MIT-u u sklopu Knight Science Journalism Fellowship Programa, najprestižnije svjetske stipendije za znanstvene novinare. - Program koji smo dizajnirali zasad ne može zamijeniti znanstvenog novinara, ali može napraviti kratki sažetak koji bi mogao biti početak nekog novinarskog uratka ili priopćenja za javnost. Naš program za znanstveno novinarstvo može jako brzo pročitati znanstveni rad te u kratkom vremenu sažeti o čemu se radi. I onda ti kao novinar ili urednik možeš brže i lakše odlučiti je li to nešto o čemu želiš pisati ili ne umjesto da se satima mučiš čitajući komplicirani znanstveni rad – naglasio je Mićo Tatalović, bivši urednik u New Scientistu i Natureu te aktualni predsjednik Britanskog udruženja znanstvenih pisaca (ABSW). Iako je primjena umjetne inteligencije u novinarstvu tek na početku, prof. Soljačić smatra kako novinari, ali i čitatelji mogu imati velike koristi od nove tehnologije.

- Primjerice, moguće je automatizirati neke od trivijalnijih zadataka koje novinari obavljaju, pa novinarima ostane više vremena za kreativnije aspekte svoga rada. Također, ako bismo imali sustav umjetne inteligencije koji bi mogao kvalitetno i razumljivo sažeti i pojednostavniti bilo koji znanstveni članak, to bi pomoglo 'demokratizaciji znanosti' jer bi onda svi znanstveni radovi postali pristupačniji široj publici – istaknuo je Soljačić. Velike medijske kuće posljednjih godina uvelike posežu za nekim oblikom automatiziranog novinarstva pa tako trećina sadržaja koje objavljuje Bloomberg News koristi neki oblik automatizirane tehnologije. Bloombergov sustav Cyborg uglavnom pomaže novinarima u izvlačenju tisuća članaka iz izvješća o rezultatima tvrtki u svakom tromjesečju.

Program može raščlaniti financijsko izvješće gotovo istog trenutka nakon što se pojavi te producirati vijesti koje uključuju najrelevantnije činjenice i brojke. I za razliku od poslovnih novinara koji prigovaraju kako rad na pukom filtriranju podataka nije intelektualno zahtjevan, Cyborg to čini bez prigovora. - Brojni su primjeri korištenja robota u novinarstvu. Primjerice, Los Angeles Times ima tzv. quakebot koji piše o potresima. Čim se u Los Angelesu dogodi potres određene magnitude, quakebot napiše kratki izvještaj. Britanski Press Association, pak, ima nekoliko projekata koje razvijaju kako bi automatizirali lokalno novinarstvo – rekao je Mićo Tatalović te na primjeru Hrvatske pojasnio je kako bi funkcionirao sustav za automatizirano lokalno novinarstvo.

- Ako neki državni institut u Hrvatskoj objavi neko novo izvješće od 400 do 500 stranica materijala, a ti si novinar u Sisku ili Rijeci, onda tražiš što je relevantno za tvoju sredinu. I to oduzima dosta vremena. No, novi automatizirani programi automatski pišu vijesti za lokalnu sredinu pa se od jednog izvješća mogu trenutno napraviti deseci pa čak i stotine lokalnih priča. To je u jednu ruku opasnost za posao lokalnih novinara, a s druge strane prilika da sredine u kojoj neka medijska kuća nema lokalne novinare dobiju relevantne informacije – pojasnio je Tatalović.

Taj mladi Riječanin ističe kako je primjena umjetne inteligencije u novinarstvu sada iznimno važna tema o kojoj je organizirano nekoliko međunarodnih skupova, a u lipnju će biti i predmet rasprave u Europskom parlamentu. - Mislim da je jako važno da novinari i urednici sudjeluju u raspravama kako da umjetnu inteligenciju upotrijebimo da nam pomogne, a ne da nas zamijeni. Jer, ljudi koji razvijaju tu tehnologiju nisu novinari nego stručnjaci za umjetnu inteligenciju i strojno učenje.

Mislim da ne bi bilo dobro da tu tehnologiju razviju samo zato kako bi zaradili više na medijskim uracima, a da pritom ne razmišljaju o samim novinarima. Jer, ako s jednim programom možeš napisati na stotine vijesti godišnje, onda ti ne treba novinar – istaknuo je Mićo Tatalović.

Automatizirani sustavi

Da algoritmi i umjetna inteligencija igraju sve važniju ulogu u svim aspektima društva, pa tako i u novinarstvu, smatra i dr. Nicholas Diakopoulos, docent komunikacijskih studija i kompjutorske znanosti na Northwestern University u Chicagu. - Umjetna inteligencija trenutno utječe na novinarstvo na različite načine, uključujući i način na koji se vijesti otkrivaju putem 'data mininga', koje su napisali automatizirani sustavi, a distribuiraju se putem online mreža. Umjetna inteligencija, također, stvara nove ritmove koje novinari sve više moraju pratiti. To su, primjerice, uloga botova u društvenim mrežama koji mogu pojačavati ili širiti dezinformacije ili općenitije uloga algoritama u društvu koje novinari moraju pažljivo istraživati.

Stoga umjetna inteligencija može utjecati na učinkovitost i djelotvornost proizvodnje vijesti, kao i na stvaranje potpuno novih zahtjeva za novinarsku djelatnost – istaknuo je Diakopoulos, autor knjige "Automating the news: how algorithms are rewriting the media" koja uskoro izlazi u SAD-u. - 'Newsboti' stvaraju nove mogućnosti kako bi novinarima pomogli u širenju informacija i podataka na društvenim mrežama, za praćenje tokova informacija, a u nekim slučajevima i za prikupljanje informacija. Iako ti roboti mogu poboljšati rad novinara, na kraju su oni samo alati. Kao takvi, oni imaju ograničenja u onome što mogu postići.

 

Oni nisu kreativni i nemaju sposobnost prilagodbe i promjene u skladu s tim kako se svijet mijenja. Najviše potencijala za 'robote novinare' vidim u njihovoj suradnji s ljudima pri čemu i jedni i drugi na najbolji način koriste svoje sposobnosti te uzimaju u obzir sva ograničenja – istaknuo je Diakopoulos. Osvrnuo se i na etičke probleme povezane s primjenom umjetne inteligencije u novinarstvu. - Jedno od glavnih etičkih pitanja je kako novinari mogu biti transparentni u pogledu njezine upotrebe. U današnjem medijskom okruženju novinari više nego ikad prije trebaju iznositi provjerene činjenice kako bi bili transparentni prema javnosti. Dakle, to stvara nove zahtjeve za algoritamsku transparentnost - otkrivanje načina na koji su vam umjetna inteligencija ili algoritam pomogli u izradi dokaza koji koristite u izvještavanju – ustvrdio je Diakopoulus.

I dok umjetna inteligenicija zasad može koristiti novinarima, urednicima i vlasnicima medijskih kuća, nepoznanica je kojim će se smjerom razvijati te hoće li naposljetku ugroziti kreativni dio novinarskog posla. - Već sada BBC upotrebljava sustav na bazi umjetne inteligencije koji funkcionira kao redatelj. Primjerice, snimate talk show i taj sistem sam određuje kad će napraviti rez te kojom će kamerom snimati. Proizvodnja emisija je kreativno zanimanje, ali ti programi to već mogu sami raditi. Zatim, ima primjera programa koji pišu romane. Jedan takav roman u Japanu je čak bio nominiran za najbolji roman godine. Nije dobio nagradu, ali je bio dovoljno dobar da prođe kroz prvi krug natjecanja. A to su tek počeci tehnologije koja bi za 10 - 15 godina mogla zamijeniti mnoge grane novinarstva – upozorava Mićo Tatalović.

Za razliku od njega, Nicholas Diakopoulos je optimističan. - Nisam zabrinut oko toga toga da bi umjetna inteligencija mogla istisnuti ljude u novinarstvu. Zbog prirode novinarskog posla koji zahtijeva mnogo složene komunikacije kao što su intervjui te prikupljanje informacija od ljudi, mislim da novinari nisu u opasnosti. To ne znači da neki novinarski zadaci ipak neće biti učinkovitije obavljeni uz pomoć umjetne inteligencije. Kao rezultat toga, novinarski poslovi će se razvijati tako da će zahtijevati više vještina usmjerenih prema podacima i sposobnosti za rad s računalima za rješavanje problema. Ali dosad sam vidio kako umjetna inteligencija u redakcijama više poslova stvara nego što ih uništava. Stoga sam u tom pogledu optimističan – istaknuo je Diakopoulos.

Marin Soljačić, pak, smatra da će umjetna inteligencija vjerojatno postati najmoćnija tehnologija koju su ljudi izmislili. - To će donijeti goleme promjene u društvu i te promjene će biti kontinuirane: sa svakim moćnijim oblikom umjetne inteligencije koji nastane, promjene će biti sve veće. To će definitivno imati golem utjecaj na tržište rada. To ne znači nužno da će, barem ne u kratkom roku, nastati velika nezaposlenost, jer će se otvoriti novi poslovi. No, sa svakom novom moćnom tehnologijom neki poslovi nestanu i ta zanimanja postaju zastarjela. Ljudi koji su u njima radili moraju naći nove poslove i nova zanimanja, što nije uvijek lagan proces. Izuzetno je bitno da cijelo društvo što prije počne raditi na mehanizmima pomoću kojih će se najbolje nositi s ovakvim tektonskim promjenama kako nas te promjene ne bi zahvatile nespremne – zaključio je Soljačić.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo