Međunarodna skupina znanstvenika pod vodstvom prof. Stipana Jonjića sa Sveučilišta u Rijeci (UniRi) nedavno je u uglednom časopisu Journal of Experimental Medicine (JEM) objavila studiju koja je važna za razumijevanje infekcije citomegalovirusom (CMV).
Riječ je o jednom od najrasprostranjenijih virusa koji kod većine zdravih ljudi ne uzrokuje smetnje, ali je vodeći uzročnik deformacija kod novorođenčadi i djece, dok u osoba s oslabljenim imunosnim sustavom može prouzročiti po život opasne infekcije. Nažalost, za CMV ne postoje efikasno cjepivo ni terapija.
- U radu smo istraživali mehanizme kojima CMV izbjegava naš imunosni odgovor. Mi u laboratoriju koristimo model infekcije eksperimentalnih miševa mišjim citomegalovirusom, virusom koji je vrlo srodan humanom CMV-u i najčešće je korišten modelni virus za istraživanje humanog citomegalovirusa.
Otkrili smo potpuno novi mehanizam kojim CMV manipulira molekulama tkivne kompatibilnosti. To su one molekule koje određujete kada želite biti donor organa ili krvi, a možete ih smatrati osobnim identifikacijskim iskaznicama vašeg tijela po kojima vaš imunosni sustav zna što je vaše, a što je strano - rekla je dr. Vanda Juranić Lisnić, jedna od vodećih autorica rada.
Jelena Železnjak, prva autorica studije i Vanda Juranić Lisnić, vodeća autorica objavljenog rada
- CMV na naše molekule tkivne kompatibilnosti (MHC) ‘prilijepi’ dva svoja proteina te ih promijeni tako da zakoče naš imunosni sustav i sprečavaju imunosnim stanicama da prepoznaju virusom zaražene stanice. Također, pokazali smo da je taj mehanizam, očigledno vrlo uspješan, prouzročio evoluciju i razvoj novih imunosnih receptora koji specifično prepoznaju tako promijenjene molekule MHC.
Znači, jedan mali virus uspio je trajno promijeniti imunosni sustav svojeg domaćina. Naše otkriće dodatno objašnjava zašto su ‘stanice ubojice’, vrlo efikasne imunosne stanice koje su jedna od prvih linija obrane protiv virusa, u pravilu nemoćne pred citomegalovirusom - dodala je doktorandica Jelena Železnjak, prva autorica studije.
Studiju objavljenu u JEM-u financirali su Hrvatska zaklada za znanost (HrZZ) i Njemačka zaklada za znanost (DFG).
- Na osnovi naše studije sada krećemo s novim projektom koji financira Njemačka zaklada za znanost. Taj projekt, čiji smo voditelji prof. Jonjić i ja, provodit će se na Medicinskom fakultetu u Rijeci. DFG u pravilu ne financira istraživačke grupe koje nisu iz Njemačke, ali napravili su iznimku zbog kvalitete našeg istraživanja, dugogodišnje vrlo plodne suradnje s ostalim grupama i važnosti problema koji želimo riješiti.
Naš novi projekt uključuje eksperimentalne animalne modele, pretklinička in vitro istraživanja te naposljetku primjenu u samoj klinici. U sklopu projekta zaposlit ćemo i dvoje mladih istraživača, jednog postdoktoranda i jednog doktoranda - zaključila je dr. Vanda Juranić Lisnić.