20. OBLJETNICA

VELIKI SKUP KOJI JE IVAN ĐIKIĆ POKRENUO PRIJE 20 GODINA Do sada je bilo devet nobelovaca na konferenciji u Cavtatu

Sandra Šimunović / CROPIX

U rujnu će se obilježiti 20. godina konferencije o staničnoj signalizaciji koju su 1998. godine pokrenuli znanstvenik Ivica Đikić i njegova supruga Inge

Kad sredinom rujna više od 230 znanstvenika stigne u hotel Croatia u Cavtatu na konferenciju “Cellular signalling and cancer therapy” pod pokroviteljstvom EMBO-a (Europska organizacija za molekularnu biologiju), bit će to prigoda i za proslavu važne obljetnice. Ove se godine obilježava 20. rođendan te konferencije koja je u međuvremenu postala jedan od najvažnijih svjetskih skupova posvećenih staničnoj signalizaciji, biološkom procesu čije narušavanje dovodi do nastanka bolesti, uključujući i rak. Ideja za konferenciju potekla je od poznatoga hrvatskog znanstvenika Ivana Đikića i njegove supruge Inge koji su prije 21 godinu ljetovali u Cavtatu.

- U ljeto te 1997. godine Cavtat je bio poluprazan, bilo je malo turista. Mi smo tada bili na životnoj prekretnici: odlučili smo vratiti se iz SAD-a u Europu jer sam dobio svoju prvu poziciju na Ludwigovu institutu za istraživanje tumora u Uppsali u Švedskoj. No, željeli smo svoje znanje i iskustva stečena u Americi uložiti u Hrvatsku. Dok smo šetali kroz prekrasnu šumu oko hotela Croatia, zapuštenog nakon okupacije, došli smo na spontanu ideju da tu organiziramo konferenciju za edukaciju mladih u Hrvatskoj na koju bismo doveli svjetski poznate znanstvenike - prisjetio se Ivan Đikić, profesor na Sveučilištu Goethe u Frankfurtu.

Izraelski nobelovac Aaron Cicehanover

 

Oluja nad Dubrovnikom

- Inga i ja ušetali smo u hotel, bili smo sportski odjeveni, za kupanje, a na ulazu smo sreli gospođu Mariju Šebalj, zaduženu za kongresni turizam. S njom smo već za 15-ak minuta uspostavili neku ‘kemiju’ te joj iznijeli našu ideju. Bila je pozitivno nastrojena, ali malo sumnjičava jer smo došli s idejom, ali bez ikakvih planova. U svakom slučaju, gospođi Šebalj i osoblju hotela Croatia valja odati priznanje za vrhunsku kvalitetu tijekom svih naših konferencija - rekao je Đikić. On je već iduće godine organizirao prvu od 11 konferencija o staničnom signaliziranju. - Ideja je bila da se konferencija održava svake dvije godine u hotelu Croatia, a da se fokusiramo na molekularnu medicinu i razumijevanje ljudskih bolesti, posebice tumora. Ideju sam iznio i svome bivšem šefu i mentoru Josephu Schlessingeru.

Rekao mi je: ‘Jedino što trebaš da bi konferencija bila uspješna jest novac, novac i novac’. Nisam se obazirao na to, pa sam rekao: ‘Nema problema, mi ćemo novac naći, ali idemo prvo napraviti program konferencije i skupiti dobre predavače kako bismo privukli ljude u Cavtat. Kasnije sam spoznao da imamo samo 20.000 eura podrške, a troškovi za predavače su bili puno viši. No, predavači su zbog osjećaja da trebaju pružiti podršku konferenciji besplatno držali predavanja i nismo morali platiti pune cijene njihovih avionskih karata - ispričao je Đikić.

Prva konferencija održana je u listopadu 1998. godine, a na nju je među ostalim došao i nobelovac Eddy Fisher.

- Bilo je jako ružno vrijeme u Dubrovniku, jedna od najvećih oluja koju sam doživio. Avion je bio pun sudionika konferencije, pokušali smo tri puta sletjeti, ali zbog vjetra nismo uspjeli. Dok se avion vrtio lijevo-desno, ljudi su vrištali, bilo je jako neugodno. Onda smo sletjeli u Split gdje smo čekali do ponoći ne bi li se vrijeme smirilo. No, nije se smirilo, pa smo onda u ponoć autobusom krenuli za Cavtat gdje smo stigli u šest ujutro. A kad smo došli u hotel, prvi koji je dobio ključeve od sobe odmah se vratio jer mu je soba bila poplavljena nakon oluje. Ukratko, konferencija je počela pod velikim stresom - ispričao je Đikić.

Nobelovac Eddy Fisher na prvoj konferenciji

 

No, konferencija je bila uspješna i taj duh uspjeha se proširio među znanstvenicima diljem svijeta. - Dosad je na konferenciji sudjelovalo više od 2500 znanstvenika, među kojima i devet nobelovaca. Došli su u Cavtat i Dubrovnik s idejom da razgovaraju o rješavanju problema ljudskih bolesti, a istovremeno posvećeni komunikaciji s mladim studentima. Taj fokus je doveo do toga da su mnogi studenti koji su došli na konferenciju sada uspješni znanstvenici diljem svijeta. Stoga ovu konferenciju, uz moja znanstvena otkrića, ubrajam među svoje najveće uspjehe u karijeri - ustvrdio je Đikić. Konferencija o staničnom signaliziranju, koja se održava svake dvije godine, uvelike je pridonijela i promociji Hrvatske, ali i hrvatskoj znanosti i gospodarstvu.

- Osim što smo tijekom 20 godina stalno dolazili u Cavtat i Dubrovniku, konferenciju smo uvijek organizirali u suradnji sa znanstvenicima u Hrvatskoj. U početku je to bila suradnja sa znanstvenicima Instituta ‘Ruđer Bošković’, a zadnjih 10 godina koorganizatori su bili znanstvenici s Medicinskog fakulteta u Splitu. Zahvaljujući tome, mnogi studenti iz Hrvatske dobili su šansu razgovarati s vodećim svjetskim znanstvenicima, otići u njihove laboratorije na usavršavanje, a zatim se vratiti u Zagreb, Split ili Rijeku. Ako uzmemo u obzir da je svaka konferencija stajala oko 200.000 eura, ekonomska dobit tih skupova je od 2,5 do tri milijuna eura. A sve je počelo od jedne mladenačke vizije - naglasio je Đikić. Naš sugovornik osvrnuo se na velike uspjehe u liječenju tumora.

- Tijekom 20 godina naše konferencije mogli smo pratiti nova otkrića te kako napreduje liječenje bolesti. Danas možemo biti ponosni što su tumori koji su prije 20 godina bili mahom neizlječivi, danas izlječivi. Jer prije 20 godina čak je i kod tumora dojke stopa preživljenja nakon pet godina iznosila samo od 15 do 20 posto. Danas je ta brojka 80-90 posto, ovisno o zemlji. Veliki su uspjesi postignuti i kod tumora testisa, hematoloških tumora kao što su leukemije i limfomi koji su zbog novih vrsta liječenja potpuno izlječivi. Iako je kod gotovo svih tumora postignut određeni postotak poboljšanja liječenja, metastatski tumori pluća, gušterače, ovarija i debelog crijeva i dalje su neizlječivi - rekao je Đikić.

Hrvatski znanstvenik Domagoj Vučić i kolege

 

Čudesna imunoterapija

Naglasio je kako je jedan od ozbiljnih problema danas da se tumori pojavljuju mnogo ranije i kod žena i kod muškaraca.

- Danas nije više rijetkost da ljudi u dobi od 30 do 40 godina imaju tumore koji su se ranije pojavljivali u dobi oko 50 godina. Neki ljudi to promatraju epidemiološki kao pojavni fenomen načina života, stresa, načina prehrane, utjecaja vanjskih faktora itd. S druge strane mnogi smatraju da zbog boljih dijagnostičkih metoda otkrivamo tumore značajno ranije nego prije. Vjerujem da je u pitanju kombinacija ta dva faktora.

No, evidentno je da smo s napretkom tehnologije uspješniji u liječenju tumora jer ih otkrivamo u ranijoj fazi. A što ih ranije dijagnosticiramo, to se metode liječenja, od kirurgije, zračenja, kemoterapije, do modernih lijekova i imunoterapije, mogu brže upotrijebiti i uspješnije kombinirati. Ako smo u pravo vrijeme napali tumore, onda ih možemo 100 posto uništiti. I to je golemi uspjeh moderne dijagnostike i terapije - istaknuo je Đikić. Jednim od velikih iskoraka smatra imunoterapiju, novi je pristup liječenju u kojem se koriste vlastite imunološke stanice tijela kako bi ubijali tumorske stanice.

- Uvođenje imunoterapija u zadnjih četiri-pet godina je velik uspjeh jer su te terapije postale promotori našeg unutrašnjeg obrambenog sustava, imunološkog sustava koji se bori protiv svih tumora na svoj specifični način. Na taj način smo razvili metodu koja se može koristiti za mnoge vrste tumora, iako nije kod svih jednako uspješna - naglasio je Đikić.

U razgovoru s Paškom Rakićem s Yalea (lijevo)

 

Porazne statistike

Osvrnuo se i na poraznu činjenicu da je smrtnost od raka u Hrvatskoj među najvišima u EU.

- Ponovit ću riječi prof. Ede Vrdoljaka koji tvrdi da je pušenje, pušenje i ponovno pušenje glavni uzrok smrtnosti od raka u Hrvatskoj. Prof. Vrdoljak sa suradnicima priprema nacionalni plan borbe protiv tumora koji treba povezati sve zdravstvene strukture u Hrvatskoj, što treba izrazito podržati. Vanjski faktori kao što su pušenje, alkohol, loša prehrana i prekomjerno izlaganje suncu su dokazani kao uzročnici tumora, a u Hrvatskoj još nisu prezentirani u javnosti na način da ljudi razumiju što moraju izbjegavati da ne bi dobili tumor.

Obrazovanje populacije i prevencija trebali bi biti glavne aktivnosti zdravstvenog sustava u Hrvatskoj. Amerikanci su to napravili prije 15-20 godina i u SAD-u je u zadnjih pet godina došlo do apsolutnog pada umrlih od tumora, što je golemi uspjeh - upozorio je Đikić. Naglasio je da je ovogodišnja 11. konferencija o staničnom signaliziranju također posvećena prvenstveno tumorima.

- Većinom će se govoriti o multifaktorijalnosti kod nastanka tumora i modernim metodama liječenja, za što je neophodno ili da se daju kombinirano ili u pravo vrijeme. Neka će predavanja biti posvećena novim otkrićima koja bi nam u budućnosti mogla otvoriti nove putove u terapiji tumora. Glavni organizator je dr. Maria Sibilia sa Sveučilišta u Beču. Osim mene bit će i dva predavača koja su dosad sudjelovala na svim konferencijama, Tony Hunter sa Salk Instituta i Joseph Schlessinger s Yalea, jedan od vodećih svjetskih znanstvenika u biomedicini, izumitelj antitumorskih lijekova Sutent i Zelboraf. Schlessinger je 1945. godine rođen u Topuskom, a iako je već 1948. godine s roditeljima otišao u Izrael, razumije i pomalo govori hrvatski - ispričao je Đikić. Naglasio je da je poruka svih dosadašnjih konferencija u Cavtatu da se bez znanosti i bez ulaganja u ljude tumori neće moći kontrolirati.

Slavni Joseph Schlessinger ( u sredini)

 

- Tumori će uvijek biti oko nas jer su to naše stanice koje izgube kontrolu. No, moramo naći uspješnije, efikasnije i pravodobnije metode liječenja da bismo ih mogli kontrolirati kao kronične bolesti. U ovih 20 godina napravljeno je puno kako bi tumori postali bolesti za koje postoje različite opcije liječenja. U budućnosti, važno je obrazovanje šire javnosti kako bi se uspješno prevenirali. Nužno nam je i obrazovanje talenata koji će se moći posvetiti istraživanju, što će onda rezultirati novim terapijama. K tome, moramo imati dobro organizirane zdravstvene sustave tako da se postojeće terapije efikasnije koriste. Nadalje, novi lijekovi će morati biti jeftiniji. Zbog velikog pritiska javnosti polako se dostiže taj cilj. Normalno je da je farmaceutskoj industriji važan profit, ali mora biti važno i da novi lijekovi  budu korišteni za dobrobit što šireg kruga ljudi - zaključio je Ivan Đikić.

Izdvajamo