Kognitivni test u dobi od tri godine mogao bi pomoći u predviđanju hoće li neko dijete, kad odraste, postati društveni problem, smatraju znanstvenici londonskoga King’s Collegea i Sveučilišta Duke.
Oni su pratili život 1073 djece, rođene između travnja 1972. i ožujka 1973. godine u Dunedinu na Novom Zelandu, do dobi od 38 godina. Pritom su svim ispitanicima u dobi od tri godine testirane motorne, jezične i kognitivne sposobnosti. Znanstvenici su zatim analizirali njihov uspjeh u životu u dobi od 38 godina. Spoznali su da je nakon 35 godina petina djece u skupini bila odgovorna za 81 posto slučajeva kriminalnih osuda i 66 posto iznosa primanja socijalne pomoći.
Važna studija
Nadalje, tih 22 posto ispitanika imalo je zdravstvene probleme, uglavnom povezane s pretilošću, jer se na njih odnosilo tri četvrtine prepisivanja lijekova u cijeloj skupini. No, ključna je bila spoznaja da je baš tih 20 posto ispitanika u dobi od tri godine postiglo loše rezultate na kognitivnim testovima.
- Možemo predvidjeti od ranog života koje će osobe poslije trebati socijalnu pomoć. Naša istraživanja pokazuju da su to ljudi kojima kao maloj djeci nikad nije pružena šansa koja je pružena ostalima - izjavila je za BBC prof. Terrie Moffitt s King’s Collegea, koautorica studije objavljene u časopisu Nature Human Behaviour.
- Nadam se da naša studija neće hraniti predrasude. Nadam se da će ovo istraživanje kreirati javno suosjećanje i političku volju da se toj djeci, odnosno njihovim obiteljima, pruži potrebna podrška kako bi imala bolji start u životu - dodala je prof. Moffitt.
Ključni nalazi
Ovo istraživanje komentirala je psihologinja doc. dr. Ivana Hromatko s Filozofskog fakultetu u Zagrebu.
- Tzv. Dunedin studija je istraživanje impresivnog opsega: longitudinalne studije koje traju, poput ove, četrdesetak ili više godina vrlo su rijetke. Dva su ključna nalaza ove studije. Prvo, mali dio praćene populacije odgovoran je za veliki dio loših životnih ishoda, tj. ishoda koji predstavljaju financijski teret za društveni sustav.
Ekonomski teret
Drugo, hoće li ispitanik završiti u tih 22 posto, moglo se prognozirati na osnovi testova provedenih u ranim fazama istraživanja, koja su uključivala procjenu verbalnog razumijevanja, razvoja govora, motoričkih i socijalnih vještina - rekla je dr. Hromatko. Naglasila je da valja biti oprezan u javnim prezentacijama ove studije kako rezultati ne bi stvorili paniku kod roditelja.
- Znači li to da će svaki trogodišnjak čiji govor zaostaje za govorom njegovih vršnjaka postati kriminalac i korisnik socijalne pomoći? Ne. Ali, ovakva identifikacija najugroženijih skupina mogla bi poslužiti kao alat u osmišljavanju ranih intervencija i programa koji bi u konačnici mogli reducirati broj takvih nepoželjnih ishoda i s njima povezanog ekonomskog tereta - zaključila je dr. Hromatko.